#13908

Odgovori na pitanja dnevnog lista Dan

1.Kako ocjenjuete rad i funkionisanje zdravstvenog sistema u protekloj godini, da li je Fond

uspio da servisira i isplati sve sto je potrebno u toku epidemije?

 

Zdravstveni sistem je u 2020. godini funkcionisao pod posebnim okolnostima uslijed epidemije korona virusa koja je zahvatila i našu državu i najviše pogodila zdravstveni sistem, jer je u pitanju bolest za koju nauka još uvijek nema adekvatan odgovor.

 

Međutim i pored pritisaka kojima je izložen, možemo reći da je zdravstveni sistem odgovorio na zadovoljavajući način na sve izazove koje je ova situacija nametnula, u okviru kapaciteta i resursa kojima raspolaže.

Kada je u pitanju finansiranje zdravstva možemo reći da nije bilo većih problema, u pogledu snabdjevenosti ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom, zaštitnom medicinskom opremom i drugim robama neophodnim za obavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje zdravstvene zaštite pacijentima.

Ovo iz razloga što su je zdravstveni sistem u 2020. godini opredijeljen značajno veći budžet u odnosu na prethodni period.

Rebalansom budžeta za 2020. godinu, za zdravstveni sistem opredijljen je budžet u iznosu od 289,23 mil. €, što je više u odnosu na početni budžet za 2020. godinu za oko 8,0 mil. € ili za 2,85, a u odnosu na rebalans budžeta za 2019. godinu za oko 41,9 mil. € ili za 16,96 %.

 

Takođe, od početka epidemije za zdravstveni sistem  Vlada i Ministarstvo finasnija su u kontinuitetu, više puta obezbjeđivali dodatna sredstva za zdravstveni sistem kroz Budžet Fonda i direktnim uplatama na račune javnih zdravstvenih ustanova.

Ukupno od početka godine u okviru budžeta Fonda obezbjeđena su dodatna sredstva za zdravstveni sistem u ukupnom iznosu od 23,30 mil. €, od čega kroz rebalans budžeta Fonda oko 8 mil. €, za ljekove i nabavku zaštitne medicinske opreme i troškove transporta, a na osnovu zaključaka Vlade obezbjeđena su dodatna sredstva u budžetu Fonda u ukupnom iznosu od 15,3 mil. €.

Dodatna sredstva po Zaključcima Vlade obezbijeđena su za nabavku zaštitne medicinske opreme i troškove transporta, za nabavku neophodne medicinske opreme za potrebe JZU i Instituta za javno zdravlje ( respiratori, agregati, transportna vozila, laboratorijska oprema za potrebe Institua za javno zdravlje),  za nabavku brzih antigenskih testova, za nabavku vakcina, za nabavku dijagnostikuma za rtPCR za testiranje na novi korona virus i potrošnog materijala za potrebe Instituta za javno zdravlje, za usluge obrade testova PCR tehnikom izvan Instituta i drugo.

Osim za javne nabavke za potrebe zdravstvenog sistema, opredijeljena su dodatna sredstva kroz budžet Fonda za zarade zaposlenih u JZU u iznosu od 6,8 mil. €, a odnose se na nedostajuća sredstva zbog izmjene Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, za isplatu prekovremenog i dopunskog rada, za isplatu stimulacije zaposlenih koji rade sa COVID pacijentima i drugo).

 

Izvan budžeta Fonda, za naknade za odvojeni život specijalizantima, iz tekuće budžetske rezerve isplaćeno je za april i maj 114.288,84 €.

Takođe, Vlada je direktno uplatila 1.200.000,00 € bolnicama u Baru, Beranama i Nikšiću,  koje su određene za COVID bolnice, po 400.000,00 €, za nabavku najneophodnije opreme.

 

Dakle, prema podacima kojima raspolažemo ukupno su obezbjeđena dodatna sredstva za zdravstveni sistem u iznosu od cca 24,8 mil. €.

 

Takođe, u okviru tekućeg budžeta Fonda vršeno je preusmjeravanje sredstava, u skladu sa Zakonom o budžetu, za finansiranje prioritetnih potreba.

 

Sve ovo je doprinjelo da se  servisiraju sve potrebe i isplati sve sto je potrebno zdravstvenom sistemu.

 

 

2. Sta treba unaprijediti da bi se poboljsao kvalitet lijecenja, smanjili troskovi, uvela

racionalizacija?

 

Odgovor na ovo pitanje treba sagledavati u širem kontekstu jer se radi o sistemskom pristupu.

 

-Fond za zdravstveno osiguranje je institucija preko koje se vrše finansijske transakcije u cilju obezbjeđivanja obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguranim licima Fonda. Fond u skladu sa ovom ulogom treba da predstavlja korektivni mehanizam za racionalno trošenje budžetskih sredstava.

Ugovaranje zdravstvene zaštite i cijene zdravstvenih usluga su osnovni mehanizmi Fondu za  upravljanje sredstvima i racionalizaciju troškova zdravstvene zaštite.

Pri tom je važno istaći da se zdravstvene usluge sa privatnim zdravstvenim ustanovama ugovaraju po cijenama Fonda, koje važe za javni zdravstveni sistem.

Kada je u pitanju liječenje van Crne Gore, usluge se plaćaju po ugovorenim cijenama tih zdravstvenih ustanova, a za liječenje u inostranim ustanovama, sa kojima Fond nema zaključen ugovor, usluge se plaćaju po ispostavljenim fakturama za liječenje.

 

-Poboljšanje kvaliteta liječenja odnosno kontinuirano unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti osiguranih lica, treba da bude cilj svih učesnika u procesu obezbjeđivanja zdravstvene zaštite građana.

Stoga jačanje kapaciteta u javnom zdravstvenom sistemu u pogledu kadra, opreme i prostora treba da bude stalna briga države i kreatora zdravstvene politike.

 

Što se tiče poboljšanja kvaliteta liječenja, od zdravstvenih ustanova se najviše očekuje da na kvalitetan način i blagovremeno odgovore potrebama osiguranih lica za zdravstenom zaštitom, da postižu veću efikasnost u pružanju kvalitetnih i bezbjednih zdravstvenih usluga što treba da dovede do najboljih rezultata u poboljšanju zdravstvenih ishoda osiguranih lica. Još ukoliko se bolji kvalitet u liječenju postigne uz optimalno korišćenje raspoloživih resursa i dobijenih finansijskih sredstava, može se govoriti o funkcionalnom i održivom sistemu zdravstvene zaštite.

 

-Za praćenje i racionalizaciju potrošnje u zdravstvenom sistemu, Informacioni sistem je od presudne važnosti jer se radi o kompleksnom i složenom sistemu i adekvatno i ažurno praćenje procesa rada i potrošnje u svim segmentima nije moguće bez informatičke podrške.

 

Ako se pođe od činjenice da Klinički centar Crne Gore, kao jedina ustanova javnog zdravstvenog sistema, koja pruža usluge tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i u kojoj se pruža najveći broj zdravstvenih usluga i obavljaju najsloženije procedure, a više od 50% ukupnih troškova za ljekove se ostvaruje u ovoj ustanovi, nije povezana u  jedinstveni integralni informacioni sistem zdravstva, to je svakako nedostatak, kako bi se obezbjedilo praćenje i bolja kontrola troškova u svim segmentima poslovanja.

Stoga je povezivanje KCCG u integralni informacioni sistem prioritetan cilj, a njegovo

sprovođenje je u toku.

-Najveći izdatak u zdravstvu je potrošnja ljekova i medicinskih sredstava, tako da je predmet pažnje Fonda kako uspostaviti mehanizme kontrole u području potrošnje ljekova. Kroz IISZ uspostavljeno je više mehanizama u području propisivanja ljekova, implementacije protokola i smjernica prilikom tretmana pacijenata, njihovog daljeg upućivanja na dijagnostiku i liječenje, propisivanja terapije i drugo. Takođe, neophodno je stalno revidiranje Liste ljekova u cilju racionalne upotrebe i potrošnje ljekova.

Međutim, sama kontrola nije dovoljna, već treba jačati svijest svih činilaca, kako ljekara, tako i građana da je lijek roba koja se plaća sredstvima poreskih obveznika i da nam štednja nije prevashodni cilj, ali optimalno i racionalno liječenje jeste, koje će ako je takvo, svakako za rezultat imati uštedu.

 

-Za smanjenje troškova i racionalizaciju zdravstvenog sistema od presudnog je značaja dobro upravljanje zdravstvenim sistemom. Veliku ulogu u postizanju većg kvaliteta rada i pružanja zdravstvenih usluga, treba da ima menadžment zdravstvenih ustanova i Ministarstvo zdravlja, koji će kroz jasno postavljene zadatke, jasno postaviti međusobne odnose i nadležnosti i sa ustanovljenim stanjem već urađenog, utvrditi plan sprovođenja aktivnosti.

Postojeća situacija je da ne postoji sistem sankcija ni nagrada jer nije jasna podjela odgovornosti između institucija (Ministarstva finansija, Ministarstva zdravlja, Fonda i JZU). Sa druge strane potrebno je da menadžment zdravstvene ustanove, posebno bolnica ima veću autonomiju u upravljanju, a samim tim i veću odgovornost. Ovo se može postići promjenom modela finansiranja JZU po istim principima kao i PZU, što je po nama ključna pretpostavka racionalnog ponašanja i efikasnog sistema, a za što je Fond stvorio pretpostavke.

Na taj način direktor zdravstvene ustanove bi imao interes da racionalno troši finansijska sredstva i da između ostalog optimizuje broj zaposlenih, a ne kao sada gdje je zdravstveni sektor predimenzioniran u nekim segmentima, a država obezbjeđuje zarade za sve zaposlene i zainteresovana je za socijalnu sigurnost zaposlenih;

 

Takođe, u cilju sveobuhvatne kontrole i racionalizacije potrošnje na svim nivoima, neophodno je ojačati nadzor, posebno finansijski nad radom JZU (Ministarstvo zdravlja kroz internu reviziju, Fond kroz praćenje izvršenja budžeta, Ministarstvo finansija kroz nadzor budžetske inspekcije) i uspostavljanje i jačanje sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, na osnovu Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola, što sada nije dovoljno zastupljeno.

 

-Pored jačanja prostornih i organizacionih kapaciteta, ne smijemo izgubiti iz vida sistem nagrađivanja zdravstvenih radnika, prije svega ljekara. Ljekari moraju biti više plaćeni za svoj rad jer obavljaju težak, odgovoran i human posao, a to je jedan od  načina da sačuvamo medicinski kadar i unaprijedimo sistem i kvalitet pružanja zdravstvene zaštite.

 

3. Da li i dalje Fondu i sistemu fali godisnje odredjeni iznos koji  dovodi do dugova na kraju svake godine, kolike su realne godinj potrebe?

 

 

Naša je procjena da će neizmirene obaveze na kraju 2020. godine biti na prošlogodišnjem nivou (oko 40 mil. €), od čega najveći dio za ljekove i medicinski potrošni materijal, materijalne troškove JZU, naknade za bolovanje i drugo.

 

U prethodnom periodu Fond je u kontinuitetu na kraju svake budžetske godine iskazivao neizmirene obaveze u zdravstvenom sistemu na istim budžetskim pozicijama, prije svega zbog neusklađenosti između planiranih sredstava i potreba zdravstvenog sistema.

Međutim ta situacija je iza nas jer se promjenio odnos države prema zdravstvenom sistemu, uvažavajući značaj zdravstvenog sistema za zdravlje stanovništva i ukupan društveno ekonmski razvoj. Posljednje tri godine izdvajanja za zdravstveni sistem su značajno povećana, tako da nije bilo smetnji u njegovom funkcionisanju.

U stalnoj smo komunkaciji sa Ministarstvom finansija po pitanju praćenja neizmirenih obaveza i problematike finansiranja sistema zdravstva i zajednički ćemo tražiti rješenja i ubuduće.

 

 

4. Da li ljekari, medicinari i gradjani trebaju da strijepe zbog teske ekonomske situacije?

 

Kao što je poznato proglašena pandemija uslijed korona virusa, proizvela je negativne efekte u svim segmentima ekonomskog i društvenog života, ali je nesumnjivo da je najviše pogodila segment zdravstva jer je u pitanju bolest za koju nauka još uvijek nema pravi odgovor. Zaposleni u zdravstvenom sektoru, a prije svega zdravstveni radnici izloženi su ogromnom pritisku i naporu u liječenju oboljelih pacijenata zbog svakodnevnog povećanja broja oboljelih koji se liječe kao i zbog  neizvjesnosti u ishodu liječenja.

U svim sferama je došlo do pada ekonomskih aktivnosti i pada prihoda, posebno u djelatnostima koje su za našu državu predstavljale najveći izvor prihoda i ekonomskog rasta.

 

Strijepnja svih aktera u ovoj borbi sa virusom Covid 19 je opravdana, jer je ova borba puna neizvjesnosti, a teška ekonomska situacija dodatno može da pogorša izglede na uspjeh u ovoj borbi. Otuda i opravdana strijepnja zdravstvenih radnika i građana, jer se radi o ljudskim životima.

 

Zemlje u cijelom svijetu pa i Crna Gora moraju biti spremne da se suoče sa ekonomskim posledicama, koje će se negativno odražavati u dužem vremenskom periodu na ukupan društveni život stanovništva i ekonomski razvoj.

 

 

5. Sta je Fond unaprijedio u sistemu tokom ove godine, poznato je da  je servis E zdravlje pokazao pravu svrhu tokom epidemije, jer su se smanjili kontakti i gradjani su mogli da zakazuju preglede i uzimaju nalaze?

 

Tokom 2020.g., odnosno od početka pandemije, Fond je u cilju zašite bezbjednosti osiguranika i smanjenja rizika od obolijevanja i širenja infekcije korona virusom, pojačao aktivnosti na prilagođavanju postojećih i uvođenju novih servisa za građane u okviru portala eZdravlje.

Ovo smo smatrali neophodnim, prije svega zbog zaštite osjetljivih kategorija osiguranih lica (pacijenti sa hroničnim oboljenjima), a sa druge strane da zaštitimo ljekare i zdravstvene radnike koje je trebalo sačuvati i koliko toliko izolovati od kontakata svugdje gdje je to bilo moguće, kako bi zdravstveni sitem funkcionisao i iznio teret epidemiološke krize.

 

Tako su na početku epidemije uvedeni novi servisi eNaručivanje (Terapije, Doznaka, Potvrda, Bolovanja), eOstvarivanjePrava, eCovid i nedavno eEkonomskiKarton (eEK). Svi ovi servisi, uz već postojeće, kao što su eZakazivanje, eNalaz, eRecept, eApoteka i eOsiguranje, od početka proglašenja epidemije u Crnoj Gori, doprinijeli su izbjegavanju preko milion kontakata između ljekara i pacijenata, farmaceuta i pacijenata, osiguranika i službenika Fonda. Ovaj podatak najbolje govori koliki je doprinos Fonda u zaštiti zdravlja građana i zdravstvenih radnika, odnosno koliko je uticao i na dalje će imati uticaja na smanjenje širenja infekcije COVID-19.

 

Takođe, u cilju sprječavanja širenja korona virusa, još početkom prvog talasa pandemije u martu mjesecu, u Fondu su preduzete preventivne mjere za smanjanje kontakata između stranaka i zaposlenih, što se prije svega odnosi na podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava putem maila i poštom, automatsko produženje privremene spriječenosti za rad bez dolazaka osiguranika u Fond kao i kontinuirano usmeno i pisano informisanje poslodavaca u vezi sa pravom zaposlenih na odsustvo za vrijeme samoizolacije, institucione izolacije ili bolesti izazvane Covid-om 19 i drugo.

 

Pored toga bilo je brojnih aktivnosti IT sektora, koje su sprovođene u otežanim okolnostima epidemije. Naročito bi istakli imlementaciju nove lične karte u zdravstveni sistem. Dakle Fond je obezbijedio da zdravstvo kao jedini resor u državi  koristi novi dokument i njegove elektronske mogućnosti (u ovom slučaju, kao legitimaciju umjesto zdravstvene knjižice).

Brojne prednosti i benefiti proizilaze iz upotrebe elektronske identifikacije, autorizacije, uvođenja raznih kontrola (pri čemu akcenat stavljamo na kontrolu prava iz oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja), bezbjednosti i dostupnosti podataka, sigurnosti pristupa, i dr. koji će uz integraciju sa softverskim rješenjima, u velikoj mjeri podići nivo kvaliteta i bezbjednosti kada je u pitanju zdravstveni informacioni sistem, a samim tim i kompletan zdravstveni sistem Crne Gore.

Upotrebom novih dokumenata podiže se nivo sigurnosti, povjerljivosti i zaštite ličnih podataka, što je uvjek vrlo važno i osjetljivo pitanje u zdravstvenim sistemima. Elektronska identifikacija i tehnološke karakteristike nove lične karte sada otvaraju mogućnost za uvođenje dodatnih kontrola, procedura i uređenja informacionog sistema, čime se podiže i kvalitet ukupnog zdravstvenog sistema Crne Gore.

 

 

6. Koliko novca je isplaceno privatnim ustanovama u toku ove godine,  kojima najvise?

 

Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključene ugovore o pružanju zdravstvenih usluga sa PZU van Zdravstvene mreže iz oblasti oftalmologije, patološe anatomije i histologije, za dijagnostičke usluge MR i usluge vantjelesne oplodnje. Za 11 mjeseci 2020. PZU su ispostavile Fondu fakture u iznosu od oko 1,9 mil.€, od čega najviše za usluge MR-0,87 mil. €, dok je za isti period 2019. godine fakturisano oko 2,16 mil. €, što je manje za oko 0,3 mil. €.

 

7. Da li su privatnici ojacali zbog nedostataka u sistemu zdravstva i  da li treba na neki nacin

zastititi javne bolnice, zbog kojih gradjani placaju preglede?

 

Još jednom želim da istaknem da jačanje kapaciteta u javnom zdravstvenom sistemu treba da bude stalna briga zdravstvenih vlasti i drugih nadležnih institucija u našoj državi jer je zdravstveno osiguranje dio obaveznog socijalnog osiguranja, koje treba da obezbijedi država pa je obaveza države da obezbijedi ostvarivanje zdravstvene zaštite u okviru javnog zdravstvenog sistema. Slabosti u javnom zdravstvenom sistemu, koje su organizacione, materijalno finansijske prirode, nedostatak kadra, redovno obnavljanje opreme i drugo idu u prilog privatnom sektoru.

 

 

8. Koji su planovi Fond za narednu godinu, sta je prioritet i da li  cete uvesti nove metode  lijecenja?

 

S obzirom na neizvjesnost u pogledu trajanja i nepovoljne epidemiološke situacije, sve aktivnosti Fonda će biti usmjerene na podršku zdravstvenom sistemu, u cilju njegovog nesmetanog funkcionisanja i u funkciji zadovoljenja potreba osiguranih lica u ostvarivanju zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja.

 

Pored toga, planiramo dalji razvoj i unapređenje Integralnog informacionog sistema zdravstva i nastavak razvoja digitalne transformacije. Ono što možemo najaviti već početkom naredne godine jesu dva nova servisa, koji će biti korisni građanima, ali i upravljačima i donosiocima odluka u sistemu.

 

Kada je riječ o novim metodama liječenja u KCCG izvodi se jedan broj novih procedura liječenja i primjene nove terapije iz oblasti oftalmologije (vitrektomija, operacija suznih kanala…), ortopedije (operacije skolioze i druge operacije kičme kod djece), laparaskopske hirurgije, iz oblasti kardiohirurgije i drugo.

Neke od novih procedura izvode ljekari KCCG samostalno, dok najsloženije operativne zahvate i procedure izvode domaći stručnjaci uz pomoć medicinskih eksperata angažovanih iz inostranstva.

U budžetu Fonda planiraju se određena sredstva za angažovanje stručnjaka izvan Crne Gore, kako bi naši ljekari ovladali novim procedurama i metodama liječenja.

Koliko će to biti moguće ostvariti, zavisiće od epidemiološke situacije jer su i u drugim državama ljekari suočeni sa nepovoljnom epidemiološkom situacijom pa je prioritetni cilj svih zdravstvenih sistema borba za suzbijanje epidemije.

 

 

  • This reply was modified 3 years, 3 mjeseca by sdmcg.
  • This reply was modified 3 years, 3 mjeseca by sdmcg.

Projekat Dijalozi.me – “Servis po mjeri građana”, koji realizuje Sindikat doktora medicine Crne Gore podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sadržaj ovog sajta isključiva je odgovornost Sindikata doktora medicine Crne Gore i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.

©2024 dijalozi.me

Log in with your credentials

or    

Forgot your details?

Create Account