Viewing 6 reply threads
  • Author
    Posts
    • #13621
      sdmcg
      Keymaster

      Prednosti i mane elektronskog zakazivanja i E- platformi

      • This topic was modified 1 year, by sdmcg.
      • This topic was modified 1 year, by sdmcg.
      • This topic was modified right now by sdmcg.
      • This topic was modified right now by sdmcg.
    • #13671

      – Nemogućnost hroničnih pacijenata da zakažu kontrolu kod doktora koji ih prati. (izabrani doktor vidi samo slobodne termine, ali ne i koji doktor ordinira). Često se događa da pacijent završi na kontroli kod ljekara koji nije upućen u njegovo stanje.

      – Do pojedinih specijalista je sada teže doći. (Prije je bilo moguće da specijalista ubaci nezakazanog pacijenta u prazan termin, sad više ne može, Mora biti zakazan od strane izabranog doktora.)

      – Višekratni uputi su izgubili smisao, izabrani doktor mora zakazati termin. Pacijent često mora više puta otići izabranom ljekaru radi uputa, da bi se završila jedna procedura.

      – Administracija se uvećala za ljekare, više vremena posvete računaru, nego pacijentu.

    • #13901

      FZO je unazad dvije decenije pokrenuo aktivnosti na informatizaciji zdravstvenog sistema i unazad četiri godine snažno pokrenuo njegovu digitalizaciju zbog čega danas možemo reći da smo u odnosu na sve ostale resore zahvaljujući jasnoj viziji razvoja zdravstvenog sistema godinama ispred. Naime, u pitanju je stalna informatizacija i digitalizacija, u javnom sistemu svih osim Kliničkog centra koji nije u domenu upravljanja i nadležnosti IT sektora FZO, a sa čijom se informatizacijom počelo prošle godine, kao i velikog broja umreženih privatnih ustanova. Ovdje se radi o podržanim gotovo svim poslovnim i medicinskim procesima.

      Ovdje govorimo o jednom od najvećih, a vjerujemo i najvećem informacionom sistemu u državi, sa 13 informacionih podsistema, koji koristi preko 6 500 korisnika iz zdravstva, preko 300 pravnih lica/ustanova i institucija iz sistema zdravstva, sa preko 4 000 računara, kao i trenutno preko 140 000 građana. Navedeno je najbolji dokaz stepena razvoja, ali i potvrđuje potencijal, kako kadrovski tako i tehnički koji imamo u IT sektoru, stavljen u službu informatizacije zdravstvenog sistema Crne Gore. Takođe, svi poslovni procesi su obezbijeđeni ISO standardima kvaliteta.

      Rješenja FZO u pogledu informatizacije-digitalizacije sistema su prepoznata i šire od regiona i svrstavaju nas među najboljim u Evropi, zbog čega navodimo samo posljednja priznanja sa relevantnih adresa, kao što su Direktorat za informatiku Evropske komisije, SZO, OECD, SIGMA. ReSPA i sl., za platformu eZdravlje i elektronske servise u zdravstvu.

      Podjestićemo i na to da je IISZ jedini informacioni sistem u zemlji obezbijedio uspješnu implementaciju dokumenata sa elektronskom identifikacijom – nove lične karte, čime se otvaraju nebrojene mogućnosti kada je u pitanju digitalizacija.

      Koncept i struktura, planski razvoj sistema, apsloutna integralnost, interna i eksterna povezanost, odnosno apsolutna sposobnost i spremnost da se odgovori na sve zahtjeve i potrebe zdravstvenog sistema su karakteristike IISZ, uz napomenu da se sve navedeno oslanja na postojeće kapacitete.

      Čirgić: Fond spreman da implementira novi servis vakcina COVID 19

      • This reply was modified right now by sdmcg.
      • This reply was modified right now by sdmcg.
      • This reply was modified right now by sdmcg.
    • #13908

      Odgovori na pitanja dnevnog lista Dan

      1.Kako ocjenjuete rad i funkionisanje zdravstvenog sistema u protekloj godini, da li je Fond

      uspio da servisira i isplati sve sto je potrebno u toku epidemije?

       

      Zdravstveni sistem je u 2020. godini funkcionisao pod posebnim okolnostima uslijed epidemije korona virusa koja je zahvatila i našu državu i najviše pogodila zdravstveni sistem, jer je u pitanju bolest za koju nauka još uvijek nema adekvatan odgovor.

       

      Međutim i pored pritisaka kojima je izložen, možemo reći da je zdravstveni sistem odgovorio na zadovoljavajući način na sve izazove koje je ova situacija nametnula, u okviru kapaciteta i resursa kojima raspolaže.

      Kada je u pitanju finansiranje zdravstva možemo reći da nije bilo većih problema, u pogledu snabdjevenosti ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom, zaštitnom medicinskom opremom i drugim robama neophodnim za obavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje zdravstvene zaštite pacijentima.

      Ovo iz razloga što su je zdravstveni sistem u 2020. godini opredijeljen značajno veći budžet u odnosu na prethodni period.

      Rebalansom budžeta za 2020. godinu, za zdravstveni sistem opredijljen je budžet u iznosu od 289,23 mil. €, što je više u odnosu na početni budžet za 2020. godinu za oko 8,0 mil. € ili za 2,85, a u odnosu na rebalans budžeta za 2019. godinu za oko 41,9 mil. € ili za 16,96 %.

       

      Takođe, od početka epidemije za zdravstveni sistem  Vlada i Ministarstvo finasnija su u kontinuitetu, više puta obezbjeđivali dodatna sredstva za zdravstveni sistem kroz Budžet Fonda i direktnim uplatama na račune javnih zdravstvenih ustanova.

      Ukupno od početka godine u okviru budžeta Fonda obezbjeđena su dodatna sredstva za zdravstveni sistem u ukupnom iznosu od 23,30 mil. €, od čega kroz rebalans budžeta Fonda oko 8 mil. €, za ljekove i nabavku zaštitne medicinske opreme i troškove transporta, a na osnovu zaključaka Vlade obezbjeđena su dodatna sredstva u budžetu Fonda u ukupnom iznosu od 15,3 mil. €.

      Dodatna sredstva po Zaključcima Vlade obezbijeđena su za nabavku zaštitne medicinske opreme i troškove transporta, za nabavku neophodne medicinske opreme za potrebe JZU i Instituta za javno zdravlje ( respiratori, agregati, transportna vozila, laboratorijska oprema za potrebe Institua za javno zdravlje),  za nabavku brzih antigenskih testova, za nabavku vakcina, za nabavku dijagnostikuma za rtPCR za testiranje na novi korona virus i potrošnog materijala za potrebe Instituta za javno zdravlje, za usluge obrade testova PCR tehnikom izvan Instituta i drugo.

      Osim za javne nabavke za potrebe zdravstvenog sistema, opredijeljena su dodatna sredstva kroz budžet Fonda za zarade zaposlenih u JZU u iznosu od 6,8 mil. €, a odnose se na nedostajuća sredstva zbog izmjene Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, za isplatu prekovremenog i dopunskog rada, za isplatu stimulacije zaposlenih koji rade sa COVID pacijentima i drugo).

       

      Izvan budžeta Fonda, za naknade za odvojeni život specijalizantima, iz tekuće budžetske rezerve isplaćeno je za april i maj 114.288,84 €.

      Takođe, Vlada je direktno uplatila 1.200.000,00 € bolnicama u Baru, Beranama i Nikšiću,  koje su određene za COVID bolnice, po 400.000,00 €, za nabavku najneophodnije opreme.

       

      Dakle, prema podacima kojima raspolažemo ukupno su obezbjeđena dodatna sredstva za zdravstveni sistem u iznosu od cca 24,8 mil. €.

       

      Takođe, u okviru tekućeg budžeta Fonda vršeno je preusmjeravanje sredstava, u skladu sa Zakonom o budžetu, za finansiranje prioritetnih potreba.

       

      Sve ovo je doprinjelo da se  servisiraju sve potrebe i isplati sve sto je potrebno zdravstvenom sistemu.

       

       

      2. Sta treba unaprijediti da bi se poboljsao kvalitet lijecenja, smanjili troskovi, uvela

      racionalizacija?

       

      Odgovor na ovo pitanje treba sagledavati u širem kontekstu jer se radi o sistemskom pristupu.

       

      -Fond za zdravstveno osiguranje je institucija preko koje se vrše finansijske transakcije u cilju obezbjeđivanja obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguranim licima Fonda. Fond u skladu sa ovom ulogom treba da predstavlja korektivni mehanizam za racionalno trošenje budžetskih sredstava.

      Ugovaranje zdravstvene zaštite i cijene zdravstvenih usluga su osnovni mehanizmi Fondu za  upravljanje sredstvima i racionalizaciju troškova zdravstvene zaštite.

      Pri tom je važno istaći da se zdravstvene usluge sa privatnim zdravstvenim ustanovama ugovaraju po cijenama Fonda, koje važe za javni zdravstveni sistem.

      Kada je u pitanju liječenje van Crne Gore, usluge se plaćaju po ugovorenim cijenama tih zdravstvenih ustanova, a za liječenje u inostranim ustanovama, sa kojima Fond nema zaključen ugovor, usluge se plaćaju po ispostavljenim fakturama za liječenje.

       

      -Poboljšanje kvaliteta liječenja odnosno kontinuirano unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti osiguranih lica, treba da bude cilj svih učesnika u procesu obezbjeđivanja zdravstvene zaštite građana.

      Stoga jačanje kapaciteta u javnom zdravstvenom sistemu u pogledu kadra, opreme i prostora treba da bude stalna briga države i kreatora zdravstvene politike.

       

      Što se tiče poboljšanja kvaliteta liječenja, od zdravstvenih ustanova se najviše očekuje da na kvalitetan način i blagovremeno odgovore potrebama osiguranih lica za zdravstenom zaštitom, da postižu veću efikasnost u pružanju kvalitetnih i bezbjednih zdravstvenih usluga što treba da dovede do najboljih rezultata u poboljšanju zdravstvenih ishoda osiguranih lica. Još ukoliko se bolji kvalitet u liječenju postigne uz optimalno korišćenje raspoloživih resursa i dobijenih finansijskih sredstava, može se govoriti o funkcionalnom i održivom sistemu zdravstvene zaštite.

       

      -Za praćenje i racionalizaciju potrošnje u zdravstvenom sistemu, Informacioni sistem je od presudne važnosti jer se radi o kompleksnom i složenom sistemu i adekvatno i ažurno praćenje procesa rada i potrošnje u svim segmentima nije moguće bez informatičke podrške.

       

      Ako se pođe od činjenice da Klinički centar Crne Gore, kao jedina ustanova javnog zdravstvenog sistema, koja pruža usluge tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i u kojoj se pruža najveći broj zdravstvenih usluga i obavljaju najsloženije procedure, a više od 50% ukupnih troškova za ljekove se ostvaruje u ovoj ustanovi, nije povezana u  jedinstveni integralni informacioni sistem zdravstva, to je svakako nedostatak, kako bi se obezbjedilo praćenje i bolja kontrola troškova u svim segmentima poslovanja.

      Stoga je povezivanje KCCG u integralni informacioni sistem prioritetan cilj, a njegovo

      sprovođenje je u toku.

      -Najveći izdatak u zdravstvu je potrošnja ljekova i medicinskih sredstava, tako da je predmet pažnje Fonda kako uspostaviti mehanizme kontrole u području potrošnje ljekova. Kroz IISZ uspostavljeno je više mehanizama u području propisivanja ljekova, implementacije protokola i smjernica prilikom tretmana pacijenata, njihovog daljeg upućivanja na dijagnostiku i liječenje, propisivanja terapije i drugo. Takođe, neophodno je stalno revidiranje Liste ljekova u cilju racionalne upotrebe i potrošnje ljekova.

      Međutim, sama kontrola nije dovoljna, već treba jačati svijest svih činilaca, kako ljekara, tako i građana da je lijek roba koja se plaća sredstvima poreskih obveznika i da nam štednja nije prevashodni cilj, ali optimalno i racionalno liječenje jeste, koje će ako je takvo, svakako za rezultat imati uštedu.

       

      -Za smanjenje troškova i racionalizaciju zdravstvenog sistema od presudnog je značaja dobro upravljanje zdravstvenim sistemom. Veliku ulogu u postizanju većg kvaliteta rada i pružanja zdravstvenih usluga, treba da ima menadžment zdravstvenih ustanova i Ministarstvo zdravlja, koji će kroz jasno postavljene zadatke, jasno postaviti međusobne odnose i nadležnosti i sa ustanovljenim stanjem već urađenog, utvrditi plan sprovođenja aktivnosti.

      Postojeća situacija je da ne postoji sistem sankcija ni nagrada jer nije jasna podjela odgovornosti između institucija (Ministarstva finansija, Ministarstva zdravlja, Fonda i JZU). Sa druge strane potrebno je da menadžment zdravstvene ustanove, posebno bolnica ima veću autonomiju u upravljanju, a samim tim i veću odgovornost. Ovo se može postići promjenom modela finansiranja JZU po istim principima kao i PZU, što je po nama ključna pretpostavka racionalnog ponašanja i efikasnog sistema, a za što je Fond stvorio pretpostavke.

      Na taj način direktor zdravstvene ustanove bi imao interes da racionalno troši finansijska sredstva i da između ostalog optimizuje broj zaposlenih, a ne kao sada gdje je zdravstveni sektor predimenzioniran u nekim segmentima, a država obezbjeđuje zarade za sve zaposlene i zainteresovana je za socijalnu sigurnost zaposlenih;

       

      Takođe, u cilju sveobuhvatne kontrole i racionalizacije potrošnje na svim nivoima, neophodno je ojačati nadzor, posebno finansijski nad radom JZU (Ministarstvo zdravlja kroz internu reviziju, Fond kroz praćenje izvršenja budžeta, Ministarstvo finansija kroz nadzor budžetske inspekcije) i uspostavljanje i jačanje sistema unutrašnjih finansijskih kontrola, na osnovu Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola, što sada nije dovoljno zastupljeno.

       

      -Pored jačanja prostornih i organizacionih kapaciteta, ne smijemo izgubiti iz vida sistem nagrađivanja zdravstvenih radnika, prije svega ljekara. Ljekari moraju biti više plaćeni za svoj rad jer obavljaju težak, odgovoran i human posao, a to je jedan od  načina da sačuvamo medicinski kadar i unaprijedimo sistem i kvalitet pružanja zdravstvene zaštite.

       

      3. Da li i dalje Fondu i sistemu fali godisnje odredjeni iznos koji  dovodi do dugova na kraju svake godine, kolike su realne godinj potrebe?

       

       

      Naša je procjena da će neizmirene obaveze na kraju 2020. godine biti na prošlogodišnjem nivou (oko 40 mil. €), od čega najveći dio za ljekove i medicinski potrošni materijal, materijalne troškove JZU, naknade za bolovanje i drugo.

       

      U prethodnom periodu Fond je u kontinuitetu na kraju svake budžetske godine iskazivao neizmirene obaveze u zdravstvenom sistemu na istim budžetskim pozicijama, prije svega zbog neusklađenosti između planiranih sredstava i potreba zdravstvenog sistema.

      Međutim ta situacija je iza nas jer se promjenio odnos države prema zdravstvenom sistemu, uvažavajući značaj zdravstvenog sistema za zdravlje stanovništva i ukupan društveno ekonmski razvoj. Posljednje tri godine izdvajanja za zdravstveni sistem su značajno povećana, tako da nije bilo smetnji u njegovom funkcionisanju.

      U stalnoj smo komunkaciji sa Ministarstvom finansija po pitanju praćenja neizmirenih obaveza i problematike finansiranja sistema zdravstva i zajednički ćemo tražiti rješenja i ubuduće.

       

       

      4. Da li ljekari, medicinari i gradjani trebaju da strijepe zbog teske ekonomske situacije?

       

      Kao što je poznato proglašena pandemija uslijed korona virusa, proizvela je negativne efekte u svim segmentima ekonomskog i društvenog života, ali je nesumnjivo da je najviše pogodila segment zdravstva jer je u pitanju bolest za koju nauka još uvijek nema pravi odgovor. Zaposleni u zdravstvenom sektoru, a prije svega zdravstveni radnici izloženi su ogromnom pritisku i naporu u liječenju oboljelih pacijenata zbog svakodnevnog povećanja broja oboljelih koji se liječe kao i zbog  neizvjesnosti u ishodu liječenja.

      U svim sferama je došlo do pada ekonomskih aktivnosti i pada prihoda, posebno u djelatnostima koje su za našu državu predstavljale najveći izvor prihoda i ekonomskog rasta.

       

      Strijepnja svih aktera u ovoj borbi sa virusom Covid 19 je opravdana, jer je ova borba puna neizvjesnosti, a teška ekonomska situacija dodatno može da pogorša izglede na uspjeh u ovoj borbi. Otuda i opravdana strijepnja zdravstvenih radnika i građana, jer se radi o ljudskim životima.

       

      Zemlje u cijelom svijetu pa i Crna Gora moraju biti spremne da se suoče sa ekonomskim posledicama, koje će se negativno odražavati u dužem vremenskom periodu na ukupan društveni život stanovništva i ekonomski razvoj.

       

       

      5. Sta je Fond unaprijedio u sistemu tokom ove godine, poznato je da  je servis E zdravlje pokazao pravu svrhu tokom epidemije, jer su se smanjili kontakti i gradjani su mogli da zakazuju preglede i uzimaju nalaze?

       

      Tokom 2020.g., odnosno od početka pandemije, Fond je u cilju zašite bezbjednosti osiguranika i smanjenja rizika od obolijevanja i širenja infekcije korona virusom, pojačao aktivnosti na prilagođavanju postojećih i uvođenju novih servisa za građane u okviru portala eZdravlje.

      Ovo smo smatrali neophodnim, prije svega zbog zaštite osjetljivih kategorija osiguranih lica (pacijenti sa hroničnim oboljenjima), a sa druge strane da zaštitimo ljekare i zdravstvene radnike koje je trebalo sačuvati i koliko toliko izolovati od kontakata svugdje gdje je to bilo moguće, kako bi zdravstveni sitem funkcionisao i iznio teret epidemiološke krize.

       

      Tako su na početku epidemije uvedeni novi servisi eNaručivanje (Terapije, Doznaka, Potvrda, Bolovanja), eOstvarivanjePrava, eCovid i nedavno eEkonomskiKarton (eEK). Svi ovi servisi, uz već postojeće, kao što su eZakazivanje, eNalaz, eRecept, eApoteka i eOsiguranje, od početka proglašenja epidemije u Crnoj Gori, doprinijeli su izbjegavanju preko milion kontakata između ljekara i pacijenata, farmaceuta i pacijenata, osiguranika i službenika Fonda. Ovaj podatak najbolje govori koliki je doprinos Fonda u zaštiti zdravlja građana i zdravstvenih radnika, odnosno koliko je uticao i na dalje će imati uticaja na smanjenje širenja infekcije COVID-19.

       

      Takođe, u cilju sprječavanja širenja korona virusa, još početkom prvog talasa pandemije u martu mjesecu, u Fondu su preduzete preventivne mjere za smanjanje kontakata između stranaka i zaposlenih, što se prije svega odnosi na podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava putem maila i poštom, automatsko produženje privremene spriječenosti za rad bez dolazaka osiguranika u Fond kao i kontinuirano usmeno i pisano informisanje poslodavaca u vezi sa pravom zaposlenih na odsustvo za vrijeme samoizolacije, institucione izolacije ili bolesti izazvane Covid-om 19 i drugo.

       

      Pored toga bilo je brojnih aktivnosti IT sektora, koje su sprovođene u otežanim okolnostima epidemije. Naročito bi istakli imlementaciju nove lične karte u zdravstveni sistem. Dakle Fond je obezbijedio da zdravstvo kao jedini resor u državi  koristi novi dokument i njegove elektronske mogućnosti (u ovom slučaju, kao legitimaciju umjesto zdravstvene knjižice).

      Brojne prednosti i benefiti proizilaze iz upotrebe elektronske identifikacije, autorizacije, uvođenja raznih kontrola (pri čemu akcenat stavljamo na kontrolu prava iz oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja), bezbjednosti i dostupnosti podataka, sigurnosti pristupa, i dr. koji će uz integraciju sa softverskim rješenjima, u velikoj mjeri podići nivo kvaliteta i bezbjednosti kada je u pitanju zdravstveni informacioni sistem, a samim tim i kompletan zdravstveni sistem Crne Gore.

      Upotrebom novih dokumenata podiže se nivo sigurnosti, povjerljivosti i zaštite ličnih podataka, što je uvjek vrlo važno i osjetljivo pitanje u zdravstvenim sistemima. Elektronska identifikacija i tehnološke karakteristike nove lične karte sada otvaraju mogućnost za uvođenje dodatnih kontrola, procedura i uređenja informacionog sistema, čime se podiže i kvalitet ukupnog zdravstvenog sistema Crne Gore.

       

       

      6. Koliko novca je isplaceno privatnim ustanovama u toku ove godine,  kojima najvise?

       

      Fond za zdravstveno osiguranje ima zaključene ugovore o pružanju zdravstvenih usluga sa PZU van Zdravstvene mreže iz oblasti oftalmologije, patološe anatomije i histologije, za dijagnostičke usluge MR i usluge vantjelesne oplodnje. Za 11 mjeseci 2020. PZU su ispostavile Fondu fakture u iznosu od oko 1,9 mil.€, od čega najviše za usluge MR-0,87 mil. €, dok je za isti period 2019. godine fakturisano oko 2,16 mil. €, što je manje za oko 0,3 mil. €.

       

      7. Da li su privatnici ojacali zbog nedostataka u sistemu zdravstva i  da li treba na neki nacin

      zastititi javne bolnice, zbog kojih gradjani placaju preglede?

       

      Još jednom želim da istaknem da jačanje kapaciteta u javnom zdravstvenom sistemu treba da bude stalna briga zdravstvenih vlasti i drugih nadležnih institucija u našoj državi jer je zdravstveno osiguranje dio obaveznog socijalnog osiguranja, koje treba da obezbijedi država pa je obaveza države da obezbijedi ostvarivanje zdravstvene zaštite u okviru javnog zdravstvenog sistema. Slabosti u javnom zdravstvenom sistemu, koje su organizacione, materijalno finansijske prirode, nedostatak kadra, redovno obnavljanje opreme i drugo idu u prilog privatnom sektoru.

       

       

      8. Koji su planovi Fond za narednu godinu, sta je prioritet i da li  cete uvesti nove metode  lijecenja?

       

      S obzirom na neizvjesnost u pogledu trajanja i nepovoljne epidemiološke situacije, sve aktivnosti Fonda će biti usmjerene na podršku zdravstvenom sistemu, u cilju njegovog nesmetanog funkcionisanja i u funkciji zadovoljenja potreba osiguranih lica u ostvarivanju zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja.

       

      Pored toga, planiramo dalji razvoj i unapređenje Integralnog informacionog sistema zdravstva i nastavak razvoja digitalne transformacije. Ono što možemo najaviti već početkom naredne godine jesu dva nova servisa, koji će biti korisni građanima, ali i upravljačima i donosiocima odluka u sistemu.

       

      Kada je riječ o novim metodama liječenja u KCCG izvodi se jedan broj novih procedura liječenja i primjene nove terapije iz oblasti oftalmologije (vitrektomija, operacija suznih kanala…), ortopedije (operacije skolioze i druge operacije kičme kod djece), laparaskopske hirurgije, iz oblasti kardiohirurgije i drugo.

      Neke od novih procedura izvode ljekari KCCG samostalno, dok najsloženije operativne zahvate i procedure izvode domaći stručnjaci uz pomoć medicinskih eksperata angažovanih iz inostranstva.

      U budžetu Fonda planiraju se određena sredstva za angažovanje stručnjaka izvan Crne Gore, kako bi naši ljekari ovladali novim procedurama i metodama liječenja.

      Koliko će to biti moguće ostvariti, zavisiće od epidemiološke situacije jer su i u drugim državama ljekari suočeni sa nepovoljnom epidemiološkom situacijom pa je prioritetni cilj svih zdravstvenih sistema borba za suzbijanje epidemije.

       

       

      • This reply was modified right now by sdmcg.
      • This reply was modified right now by sdmcg.
    • #13910

      E-zdravlje u vrijeme COVID 19 pandemije

      • This reply was modified right now by sdmcg.
    • #13991

      Platforma Ezdravlje

      U širem evropskom prostoru, kao jedan od osnovnih alata, koji zajedno sa organizacionim promjenama i razvojem novih medicinskih vještina, može značajno doprinijeti razvoju i unpaređenju zdravstvenog sektora, poboljšanju dostupnosti zdravstvene njege, kvaliteta usluga, te njihove veće efektivnosti i produktivnosti, jeste skup sistema i servisa jednim imenom nazvanih e-zdravlje. Servisi e-zdravlja obuhvataju širok spektar primjene informaciono komunikacionih tehnologija u sistemu zdravstva i namijenjeni su svim učesnicima sistema. Osnovni cilj i naša želja bila je da građaninu, pacijentu obezbijedimo platformu i servise za dobijanje pravih informacija u prilagođenoj formi. Da zdravstvenu zaštitu, odnosno mivo kvaliteta i dostupnosti zdravstvenih usluga podignemo na veći nivo. Prvenstveno iz ovog razloga, od samog početka mandata, pa nadalje, veliku pažnju i energiju kanalisao upravo u cilju razvoja elektronskih servisa u zdravstvu.

      U okviru jedinstvene digitalne platforme eZdravlje razvijan je portal, mobilne aplikacije i 9 elektronskih servisa:

      1. eZakazivanje

      eZakazivanje je servis za online zakazivanje posjeta kod izabranih doktora u domovima zdravlja (izabrani doktor za odrasle, izabrani doktor za žene i izabrani doktor za djecu). eZakazivanje omogućava online zakazivanje posjete, kao i provjeru, otkazivanje ili promjenu zakazanih termina. Takođe, pacijentima je obezbijeđena povratna informacija o prisutnosti ljekara u zakazanom terminu. Naime, u slučaju da je u zakazanom terminu izabrani ljekar odsutan, što se precizno vodi i svakodnevno evidentira u sistemu kroz planove rada i administraciju po ustanovama, pacijent će automatski dobiti SMS poruku. Dakle pacijent je pravovremeno obaviješten i ima mogućnost odlaganja pregleda odnosno zakazivanja novog termina kod svog ljekara ili da posjeti ljekara u zamjeni koji tog dana mijenja njegovog izabranog doktora.

      Ovim je napravljen još jedan iskorak u smislu dostupnosti zdravstvene usluge osiguranicima, što je jedan od glavnih ciljeva Fonda.

      11

      1. eRecept

      eRecept je elektronski servis koji omogućava pacijentima uvid u propisane i realizovane recepte, putem interneta uz korišćenje naprednih tehnologija i uređaja (PC, SmartPhone, Tablet uređaji i slično). Pacijenti na svom nalogu u svakom trenutku mogu dobiti informacije o receptima koji su propisani i aktivni, kao i o receptima koji su realizovani u poslednjih 6 mjeseci sa informacijom gdje i kada su realizovani. Na ovaj način unapređuje se dostupnost informacija građanima odnosno osiguranicima iz domena zdravstvene zaštite, obzirom da u sistemu zdravstva u Crnoj Gori štampana verzija recepta nije više u upotrebi (osim u specifičnim slučajevima).

      1. eNalaz

      Fond za zdravstveno osiguranje je uz punu podršku DZ Podgorica, kako menadžmenta tako i svog medicinskog osoblja, realizovao projekat Laboratorijskog informacionog sistema (LIS), koji sa sobom nosi brojne benefite za sve u zdravstvenom sistemu. Projekat je imao za cilj da ljekarima i pacijentima obezbijedi rezultate laboratorijskih nalaza u elektronskoj formi, što znači da su sada elektronski nalazi dostupni izabranim doktorima kroz informacioni sistem DZ Podgorica, odnosno pacijentima na portalu eZdravlje, putem novog elektronskog servisa eNalaz. Znači odmah nakon dobijanja rezultata iz aparata, odnosno završenih analiza, podaci se automatski šalju u dva smjera

      – u karton pacijenta kod izabranog doktora i na portal eZdravlje kao informacija za pacijenta.

      Uvođenjem LIS-aviše ne postoji mogućnost zamjene uzoraka, jer se ne rade ručne evidencije gdje je postojala mogućnost greške, smanjena je administracija i u perspektivi imamo mogućnost ukidanja štampane verzije uputa i nalaza bez potrebe izdavanja istih pacijentu na ruke.

      Za doktore i zdravstvene radnike benefiti su ukidanje potrebe višestrukog upisivanja podataka, smanjenje grešaka u radu kroz uvođenje automatizacija u unosu, pravovremeni i pouzdani podaci za donošenje odulka o daljem liječenju, softversko hronološko praćenje nalaza kroz elektronski karton pacijenta, onemogućene potecijalne dosadašnje greške pri unosu rezultata analiza kod izabranog doktora, jer se vrši automatski prenos rezultata analiza iz laboratorijskog aparata u aplikaciju za rad kod izabranog doktora.

      Menadžeri ustanove imaju mogućnost integrisanog prikupljanja informacija potrebnih za efikasno upravljanje, stvorene pretpostavke za softversko praćenje i kontrolu potrošnje laboratorijskih reagenasa, kao i za precizno praćenje učinka zdravstvenih radnika, organizacionih cjelina, kao i opterećenosti laboratorijskih aparata, efikasnije uočavanje “uskih grla” i preventivno djelovanje.

      Fond sada može raditi kvalitetnije analize potrošnje reagenasa i imati bolju kontrolu nad istom, što će za rezultat omogućiti adekvatno planiranje budžeta za ovu granu medicine, kao i preciznije planiranje nabavki reagenasa na osnovu realnih potreba i preciznih podataka o potrošnji.

      Takođe za ostale institucije i sistem zdravstva u cjelini stvorene su osnovne pretpostavke za uvođenje ovog sistema u svim DZ u Crnoj Gori, mogućnost izvještavanja, analiza po različim parametrima radi adekvatnog planiranja, poređenja između ustanova u statističke i druge svrhe, a sve u cilju donošenja na podacima zasnovanih strateških odluka.

      Nakon uspješne implementacije i puštanja u rad LIS-a u DZ Podgorica, sprovedene su I aktivnostina uvođenju ovog sistema u svim domovima zdravlja u Crnoj Gori.

      1. eApoteka

      Četvrti po redu elektronski servis eApoteka, putem kojeg je svim osiguranicima Fonda za zdravstveno osiguranje, preko portala “eZdravlje” i mobilnih aplikacija, dostupna informacija o stanju zaliha lijekova u svim državnim i određenom broju privatnih apoteka u Crnoj Gori.

      1. eOsiguranje

      Putem ovog razvijenog servisa eOsiguranje, na portalu i mobilnim aplikacijama eZdravlje, osiguranik će u svakom tenutku moći utvrditi status osiguranja. Nastavlja se mogućnost uvida u status zdravstvene knjižice (VALIDNA/NEVALIDNA), putem javne mreže, preko računara I pametnih uređaja na portalu eZdravlje (ezdravlje.me) i mobilnim aplikacijama. Ovo je u skladu sa ukidanjem postojećeg načina ovjere zdravstvenih knjižica, kako bi osiguranici mogli provjeriti status osiguranja, odnosno kako bi se izbjegli dalji problemi prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite u sistemu zdravstva, u čijim će se svim djelovima (institucijama i ustanovama), automatski kroz informacioni sistem, provjeravati validnost zdravstvene knjižice.

      1. eNaručivanje

      Na nivou svih domova zdravlja u Crnoj Gori, osiguranicima Fonda za zdravstveno osiguranje je dostupan i elektronski servis eNaručivanje, koji omogućava on-line naručivanje:

      • Elektronskih recepata (terapije) za hronične bolesnike;
      • Izvještaja za obračun naknade zarade (doznaka) za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanja), isključivo za bolovanja koja odobravaju ljekarske komisije Fonda;
      • Potvrda koje izdaju izabrani doktori (trenutno 2 vrste potvrda koje izdaje izabrani doktor za djecu: Opravdanje izostanka iz vrtića i Dokazivanje sposobnosti za nastavu fizičkog vaspitanja).

      Servis se uvodi prije svega u korist i za potrebe osiguranika, ali i da rastereti rad izabranih doktora.

      Prednosti servisa eNaručivanje odnose se prvenstveno na pružanje zdravstvene usluge bez posjete izabranom doktoru. Dakle za one usluge za koje nije potrebno posjetiti ljekara, osiguranik – pacijent može ih realizovati putem ovog elektronskog servisa.

      Sa druge strane, velika prednost ogleda se u oslobađanju termina izabranih doktora u korist onih pacijenata i usluga za koje je potrebna stručno medicinska obrada i tretman. Dakle, novim servisom dobijamo benefit i za medicinski kadar kroz smanjenje broja posjeta kod izabranog doktora, kao i smanjenje administracije u programskom dijelu kod rada sestara.

      Bitno je istaći da će u svakom trenutku i u svakoj situaciji, ljekar biti u mogućnosti da procijeni opravdanost zahtjeva i u skladu sa tim odabere način relizacije naručene usluge, ili u protivnom da jednim klikom ipak pozove pacijenta na pregled. Povratnu informaciju o načinu obrade zahtjeva pacijent će dobiti putem SMS poruke, koja se osiguranicima distribuira automatski direktno iz Integralnog informacionog sistema zdravstva, u zavisnosti od konačne procjene i odluke ljekara.

      1. eOstvarivanje prava

      Elektronski servis koncipiran je na način da svim osiguranicima Fonda za zdravstveno osiguranje pruži uvid u dokumenta o ostvarenom pravu iz zdravstvenog osiguranja.

      1. eCovid19

      Elektronski servis COVID-19, razvijen je u vremenu pandemije i namijenjen osiguranicima testiranim na prisustvo novog koronavirusa, a u svrhu dobijanja povratne informacije o rezultatima testiranja.

      Naime svi osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje su u prilici da putem jedinstvene platforme eZdravlje, preko portala ezdravlje.me i mobilnih aplikacija, samostalno izvrše uvid u rezultate urađenih analiza, to jeste rezultate testova na novi COVID-19 virus.

      Podaci o rezultatima testiranja u Integralni informacioni sistem zdravstva preuzimaju se elektronski i po automatizmu iz baze podataka Instituta za javno zdravlje Crne Gore, i dostupni su građanima odmah nakon dobijanja rezultata u laboratorijama ove ustanove.

      Ovo je još jedan u nizu elektronskih servisa razvijenih u vremenu pandemije, kojima Fond za zdravstveno osiguranje, putem informacionih tehnologija pokušava pružiti efikasan odgovor na krizu, olakšati građanima i rasteretiti zdravstveni sistem u cjelini.

      Zahvaljujući strukturi i apsolutnoj integralnosti zdravstvenog informacionog sistema kojim Fond rukovodi, informacije o rezultatima testiranja na korona virus biće dostupne i izabranim doktorima na primarnom nivou. Na taj način kroz elektronski model najave pacijenta, izabrani ljekari putem informacionog sistema biće blagovremeno upozoreni na prisustvo virusa, prije prijema pacijenta u samu ambulantu. Što omogućava dodatne mjere opreza, odnosno kvalitetniju preventivu i veći stepen zaštite zdravlja ljekara i medicinskog osoblja.

      1. eEkarton

      Svrha elektronskog servisa eEK (Elektronskog ekonomskog kartona) je da omogući uvid osiguranicima u troškove ostvarivanja njihovih prava iz zdravstvenog osiguranja (koji se prvenstveno ostvaruju u Fondu za zdravstveno osiguranje), troškove ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu (koja se ostvaruje u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama) kao i troškove ostvarivanja drugih prava, za koje postoje elektronske evidencije u IISZ. Na taj način osiguranici će moći izvršiti uvid u iznose sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja odnosno sredstava iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje utrošenih za ostvarivanje njihovih prava.

      Pored navedenog elektronskog servisa ovaj Karton će imati svoju značajnu primjenu u Fondu, a prilikom kontrola izvršenja ugovorenih obaveza od strane davaoca zdravstvenih usluga odnosno kontrole evidencije i fakturisanja pruženih usluga osiguranicima u zdravstvenom sistemu Crne Gore navedeno predstavlja značajan iskorak u smislu kontrole i upravljanja troškovima, odnosno praćenja i uticaja na finansijske tokove u zdravstvenom sistemu.

      Servis je prije svega uspostavljen, u namjeri da Fond kao institucija, kroz transparentan pristup u smislu upravljanja dijelom javnih finansija, zajedno sa građanima vrši bolju kontrolu i nadzor nad troškovima koji se generišu u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

      -Fond za zdravstveno osiguranje kao institucija koja rukovodi i upravlja najvećim informacionim sistemom u zemlji (Integralni informacioni sistem zdravstva), u proteklom periodu posvetio je posebnu pažnju unapređenju i modernizaciji tehničkih i tehnoloških rješenja na koje se oslanja kompletni sistem zdravstva. Ovo je rezultiralo uvođenjem savremenih i moćnih alata koje prepoznaju globalni IT trendovi i koji su zahvaljujući našem IT sektoru i renomiranim strateškim partnerima spremni za produkciju. U pitanju je  implementacija Cloud sistema zasnovanog na OpenStack platformi, sa čime se omogućava softverski definisana mrežna, računarska i storage infrastruktura preko upravljivih korisničkih servisa.

      Ovako strukturirani koncept, podrška i napredni modeli upravljanja za rezultat imaju, sa tehničke strane ogromna unapređenja u dijelu potrošnje resursa, optimizacije procesa, sigurnosti i bezbjednosti podataka i sistema u cjelini i dr., a sa druge strane izuzetne benefite u smislu smanjenja troškova i uštede finansijskih sredstava koja se planiraju za nabavku, održavanje i nadogradnju hardverske i komunikacione infrastrukture. Konkretno, u ovom momentu u odnosu na postojeći broj servera i opreme, uvođenjem ovog sistema Fond je omogućio uštedu od preko 100.000,00 € na godišnjem novu, koja bi u suprotnom bila potrebna za nabavku ili obnovu licenci, plus nabavku serverskih ili komunikacionih urađaja, interfejsa i sl. Svakim daljim proširenjem sistema i povećanjem broja uređaja, navedeni iznos uštede sredstava se proporcionalno povećava, zahvaljujući uvedenom rješenju. To je jedna od bitnih prednosti takozvane hiperkonvergentne arhitekture sistema, kakvu od sada primjenjuje Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

      Strateško i dugoročno planiranje, kao i profesionalan pristup koji nema alternativu prilikom razvoja i izgradnje Integralnog informacionog sistema zdravstva, doveo je do otvaranja brojnih mogućnosti za stalnim proširenjima i nadogradnjom sistema, uz maksimalnu optimizaciju troškova i resursa na svim nivoima. Ističemo da se pored stalnog razvoja aplikativnih rješenja, platformi i elektronskih servisa kojima Fond zasigurno prednjači, ne samo u Crnoj Gori nego I širem okruženju, itekako vodi računa o sistemskoj platformi ili infrastrukturi čija stabilnost i kvalitetna postavka predstavljaju glavni preduslov za svaki dalji korak ili aktivnost u pravcu izgradnje i funkcionisanja IISZ.

      Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore tokom 2020. godine učestvovao je na takmičenju za izbor najboljeg rješenja u borbi protiv COVID-a, odnosno za izbor najbolje prakse u javnoj upravi u zemljama Zapadnog Balkana, kada je u pitanju odgovor na krizu. Na konkursu smo učestvovali sa platformom eZdravlje, sa svojih 9 elektronskih servisa za građane, kojim je omogućeno izbjegavanje preko milion kontakata između građana, pacijenata, ljekara, farmaceuta, službenika od početka pandemije.

      Organizatori takmičenja ReSPA i SIGMA OECD prepoznali su naše rješenje kao inovativno, veoma značajno, kvalitetno i kompleksno, te je odabrano kao prvo koje se želi predstaviti na širem globalnom nivou u okviru događaja 17.novembra koji organizuje OPSI OECD, pod okriljem Evropske Komisije, kada ćemo naša rješenja prezentovati najrazvijenijim zemaljama svijeta.

      Naš samostalan rad i trud, zalaganje i znanje isplatilo se na način da su naša rješenja prepoznata sa najkompetentnijih i najviših adresa, i da naša rješenja mogu pomći u borbi protiv Covid infekcije na globalnom nivou, kao i da ćemo se iako mali i sa vrlo ograničenim resursima naći u društvu najrazvijenijih zemalja svijeta, što je ogroman uspjeh za Fond, ali i za Crnu Goru.

      Ovo je ujedno podstrek za dalji rast i napredak, za izradu novih servisa i unaprijeđenje postojećih, sa jednim jedinim ciljem koji smo zacrtali od starta, a to je veća dostupnost zdravstvene zaštite i kvalitet usluge za naše osiguranike, kao i maksimalna moguća zaštita građana, koja se ogleda u sprečavanju kontakata u doba COVID pandemije.

      – Implementacija nove lične karte kao zdravstvene knjižice

      Fond za zdravstveno osiguranje je završio sve potrebne pripreme i u rad je pušten sistem koji će omogućiti osiguranicima, odnosno građanima Crne Gore, da umjesto zdravstvene knjižice koriste novu ličnu kartu kao zdravstvenu knjižicu, odnosno dokument kojim ostvaruju prava iz oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja. Veoma složene aktivnosti i preduzimanje radnji u mnogim segmentima, počev od pripreme i instalacije hardverske i komunikacione opreme, izrade i nadogradnje postojećih i novih programskih modula i servisa za integraciju, pripreme normativnog okvira, kreiranja novih i prilagođavanja važećih procedura, edukacija kadra i koordinacija sa gotovo svim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, zahtijevale su ogroman napor i angažovanje.

      Naročito u ovom periodu krize i vanrednih okolnosti, koje otežavaju i redovno funkcionisanje poslovnih procesa, a kamoli implementaciju ovako značajnih i kompleksnih projekata.

      Dakle aktivacija lične karte je neophodna, kako bi se mogućnosti novog dokumenta koristile ne samo u zdravstvenom sistemu, već i za druge svrhe ili namjene, kao i servise koji će u budućnosti eventualno biti razvijani i od strane ostalih državnih organa ili resora, kao i privatnog sektora.

      Prvi sljedeći korak nakon implementacije, jeste uspostavljanje apsolutne integracije sa nadležnim registrima MUP-a, čime će se postupak i stepen automatizacije kompletnog postupka podići na veći nivo.

      Stalni napredak i progres, koji je Fond za zdravstveno osiguranje postigao razvijajući i upravljajući kompletnim Integralnim informacionim sistemom zdravstva i elektronskim servisima, učinio je da danas nova lična karta nesmetano zaživi i nađe primjenu u zdravstvenom sistemu, kao jedinom resoru u državi koji je spreman za potpunu i nesmetanu implementaciju ovog dokumenta i korišćenje njegovih mogućnosti. Brojne prednosti i benefiti proizilaze iz upotrebe elektronske identifikacije, autorizacije, uvođenja raznih kontrola (pri čemu akcenat stavljamo na kontrolu trošenja budžetskih sredstava), bezbjednosti i dostupnosti podataka, sigurnosti pristupa, i dr. koji će uz integraciju sa softverskim rješenjima, u velikoj mjeri podići nivo kvaliteta i bezbjednosti kada je u pitanju zdravstveni informacioni sistem. Ubrzo posvetićemo se i naprednim tehnološkim mogućnostima ovog dokumenta kako bi putem NFC ili sličnih tehnologija na pametnim uređajima, omogućili prijavu na platformu eZdravlje, čime će se pojednostaviti i ovaj postupak za naše osiguranike, a prije svega postići maksimum u dijelu sigrunosti i zaštite podataka.

       Povećanje budžeta i stabilnost u finansiranju zdravstvenog sistema

      Ekonomske i socijalne prilike u Crnoj Gori posljednjih godina posredno se odražavaju i na stanje u zdravstvenoj zaštiti. Sve odluke u Crnoj Gori koje se odnose na zdravstveni sistem podržavale su težnju ka što boljoj i dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti stanovništva i njegovoj visokoj socijalnoj bezbjednosti. Međutim, takva orjentacija ima u praksi i efekte kao što su povećani zahtjevi osiguranih lica za zdravstvenim uslugama, sve veći standard i dostupnost, što dovodi do povećanja troškova, pa se društvo posljednjih godina suočava sa situacijom stalno rastućih troškova zdravstvene zaštite, koji rastu brže od rasta BDP, što za ekonomsku i socijalnu politiku predstavlja složen problem.

      Osnovno pitanje za Fond je bilo kako uskladiti potrebe zdravstvenog sistema sa raspoloživim finansijskim sredstvima. Duži niz godina, zbog neusaglašenosti potrošnje sa planiranim sredstvima, svaka nova poslovna godina počinjala je dugom i u svakoj poslovnoj godini je nastajao novi dug, koji je dodat na već postojeći dovodio do rasta dužničke piramide.

      Stoga se nametnula potreba da se zdravlje sagleda sa ekonomskog aspekta u smislu održivog ekonomskog razvoja jer zdravstveni sistem lošim funkcionisanjem može trajno narušiti cjelokupni društveni sistem.

      Polazeći od ciljeva zdravstvene politike u Crnoj Gori do 2020. godine, a to je prije svega unapređenje i obezbjeđivanje zdravlja stanovništva i unapređenje zdravstvene zaštite, postojećeg obima i prava osiguranika, postojeće mreže zdravstvenih ustanova, nivoa zarada zaposlenih u zdravstvu, potrebe za povećanjem investicionih ulaganja u sistem zdravstva, u Fondu se pristupilo izradi analiza i informacija, na osnovu koji bi se došlo do realne procjene potreba zdravstvenog sistema, kako bi imali finansijski održiv i funkcionalan zdravstveni sistem.

      Informacijama i analizama koje je sačinio Fond pokazali smo i dokazali Vladi i Ministarstvu finansija da postoji nesklad između potreba zdravstvenog sistema i sredstava koja se opredjeljuju kroz budžet Fonda, te da je neophodno povećati izdvajanja za zdravstvo, kako bi se sistem zdravstva u javnom sektoru ojačao i unaprijedio i kako bi se rješili brojni problemi koji su svakodnevno ometali njegovo funkcionisanje. Brojnim informacijama i analizama koje je sačinio Fond, od kojih su najznačajnje Analiza finansiranja sistema zdravstva iz 2015. godine i Plan sanacije finansija zdravstvenog sistema iz decembra 2016. godine, a koje su poslužile kao argumentacija, uticali smo da se promjeni pristup i način razmišljanja o zdravstvenom sistemu u pogledu finansijske podrške i to je postignuto.

      Budžet za zdravstveni sistem je u periodu od 2015-2020. godine povećan sa 171 mil. € na oko 289 mil. € , bez dodatno opredijeljenih sredstava, što više za 69%.

      [caption id="attachment_13993" align="aligncenter" width="869"] Udio budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje u BDP[/caption]

      Pokazali smo da, iako je budžet nominalno rastao, izdvajanja za zdravstvo u odnosu na BDP nisu povećana u odnosu na period prije 2010. godine, a u 2020. godini dolazi do značajnijeg povećanja.

      U periodu 2016-2020. godine Državnom trezoru je dostavljeno 104.869 zahtjeva za plaćanje (naloga) od kojih ni jedan nije vraćen, a izdaci su izvršeni namjenski sa odgovarajućih budžetskih pozicija, osim u slučajevima kada se desi greška što je rjetkost. Izvještaji o svim plaćanjima su redovno sedmično objavljivani na internet stranici Fonda, čime je postignuta puna transparentnost u trošenju budžetskih sredstava.

       Unapređenje rada Fonda kroz uspostavljanje sistema zasnovanog na procedurama, unutrašnjoj kontroli procesa rada, planovima integriteta, upravnim postupcima, poboljšanju uslova rada i edukaciji zaposlenih i dr.

      -Ugovaranje zdravstvene zaštite

      – U citavom periodu Fond je, poštujući zakonske odredbe i propisane procedure, radio na ugovaranju zdravstvene zaštite sa davaocima zdravstvenih usluga. Za one usluge koje se nijesu mogle obezbijediti u ustanovama iz Zdravstvene mreže, zbog nedostataka kadrovskih kapaciteta ili potrebne medicinske opreme, a u cilju smanjivanja broja upućivanja na liječenje u inostranstvo i perioda čekanja na zdravstvenu uslugu, na osnovu objavljenih javnih poziva zaključivani su ugovori sa zdravstvenim ustanovama i drugim davaocima van Zdravstvene mreže. Na ovaj način omogućeno je osiguranim licima da ostvare prava na zdravstvenu zaštitu i pravo na medicinskotehnička pomagala, čime je poboljšan kvalitet i blagovremeno ostvarivanje prava na uslugu.

      – Značajna aktivnost vodila se na uređivanju cjenovne politike i načina plaćanja zdravstvenih usluga, kroz redovno usklađivanje i korigovanje cijena zdravstvenih usluga u skladu sa parametrima koji definišu utvrđivanje istih.

      – Poseban značaj je finalizacija projekta uvođenja DRG modela plaćanja akutnog bolničkog liječenja Intenzivno se radilo na uspostavljanju novog modela evidentiranja i plaćanja zdravstvenih usluga po DRG-u. Aktivnosti su otpočele u sklopu Projekta unapređenja sistema zdravstva koji se finansirao iz sredstava Svjetske banke, kroz komponentu – Dizajn I implementaciju modela plaćanja za sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite, kada je

      Napomena:

      – Izvor za BDP: Smjernice Makroekonomske i fiskalne politike za period 2020-2023

      – Izvršenje budžeta Fonda iz SAP sistema odlučeno da se postojeći model plaćanja akutnog bolničkog liječenja zamijeni novim modelom koji je baziran na rezultatima, a zasnovan na Dijagnostički srodnim grupama (DRG) koje koriste Australijsku klasifikaciju verziju 6.0. Od 1. januara 2019. godine započelo je elektronsko ispostavljanje faktura za bolničko liječenje po pojedinačnom DRG slučaju, od svih jаvnih zdrаvstvenih ustаnovа nа sekundarnom i  tercijаrnom nivou koje obezbjeđuju аkutnu bolničku zdravstvenu zaštitu (Klinički centar CG, 7 opštih bolnica, SB Risan, SB Codra i stacionari domova zdravlja), prema Cjenovniku zdravstvenih usluga akutnog bolničkog liječenja po DRG. Ključne prednosti DRG modela su što obezbjeđuje veću transparentnost u izvještavanju i pruža mogućnost međusobnog poređenja efikasnosti bolnica, a takođe i efikasnosti organizacionih jedinica unutar bolnica, te identifikovanje rentabilnih i nerentabilnih bolnica/odjeljenja i na taj način pruža dobru osnovu za donošenje kvalitetnih odluka menadžmenta zdravstvenog sistema.

      Rezultati analiza o obimu pruženih zdravstvenih usluga po DRG modelu, daju nam nove inpute na osnovu kojih će se u narednom periodu stvoriti uslovi da se, postepeno, vrši prenos sredstava zdravstvenim ustanovama na osnovu učinka.

      -Tokom 2018.godine, donešen je Pravilnik o kriterijumima za utvrđivanje cijena i načina plaćanja zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja i načina plaćanja, na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje kriterijuma za određivanje cijena i načina plaćanja. Shodno istom, na osnovu urađenih analiza i praćenja indikatora, a uvažavajući zahtjeve zdravstvenih ustanova i predstavnika sindikata zdravstvene djelatnosti sredinom 2020.g. donijeta je nova Odluka o načinu obračuna zarade izabranog doktora i medicinske sestre odnosno tehničara u timu izabranog doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U odnosu na raniji način plaćanja tima izabranog doktora izvršena je korekcija u dijelu obračuna zarada izabranog doktora i medicinske sestre odnosno tehničara u timu, na način da se sve pružene usluge u okviru redovnog radnog vremena, evidentiraju i ulaze u osnovicu za obračun zarade izabranog doktora koji ih je pružio, bez obzira kod kojeg ID su osiguranici registrovani. Na ovaj način, stvoreni su uslovi za poboljšanje vrednovanja rada , a samim tim i nagrađivanje izabranog doktora shodno postignutom učinku.

      – Takođe, donešena je Odluka o rasporedu sredstava i načinu plaćanja stomatološke zdravstvene zaštite kojom se uređuje način plaćanja davalaca stomatološke zdravstvene zaštite davaocima stomatoloških usluga , koji sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore imaju zaključen ugovor za pružanje stomatološke zdravstvene zaštite osiguranim licima, koja je usaglašena sa važećom regulativom koja definiše ovu oblast.

      – Koristeći podatke iz IS i podatke koje Fond direktno prikuplja od davaoca zdravstvenih usluga, pripremljeni su brojni izvještaji, informacije i izrađene analiza o realizaciji ugovorenih obaveza i obimu pruženih usluga sa ustanovama iz Zdravstvene Mreže i van Mreže, o upućivanju na liječenje u inostrannstvo, o ostvarivanju prava na privremnu spriječenost za rad, ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala, kao i analize o potrošnji ljekova na svim nivoima zdravstvene zaštite, kako bi bile detaljno i transparentno prikazane javnosti, a posebno institucijama zdravstvenog sistema.

      Prevashodni cilj navedenih analiza je da se utvrde potrebe za zdravstvenim uslugama, ali i da se prepoznaju slabe tačke zdravstvenog sistema, kako bi se u daljem periodu radilo na jačanju kapaciteta, rješavali utvrđeni nedostaci I doprinijelo daljem smanjienju i racionalizaciji potrošnje u svim segmentima, a prvenstveno na smanjenju potrošnje ljekova.

      – Navedeni izvještaji-analize su detaljno urađeni, sa mnoštvom podataka koji mogu uticati na dalju organizaciju rada zdravstvene djelatnosti i daju inpute kod donošenja godišnjeg Programa zdravstvene zaštite i treba da služe, prevashodno zdravstvenim ustanovama, da na kvalitetniji i efikasniji način organizuju svoj rad, ali i našoj kontroli kako bi prepoznali mjesta na koja treba usmjeriti pažnju kontrole.

      -Jačanje sistema unutrašnje finansijske kontrole

      U proteklom periodu aktivnosti Fonda bile su usmjerene na uspostavljanje i dogradnju postojećeg sistema kontrole i uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja i kontrole i interne revizije u skladu sa Strategijom unutrašnje finansijske kontrole u javnom sektoru u Crnoj Gori i Zakonom o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru.

      -Unutrašnja revizija

      U skladu sa zakonom, Fond ima organizovano Odjeljenje za unutrašnju reviziju, koje vrši reviziju u skladu sa strateškim i godišnjim planom, u cilju unapređenja poslovanja Fonda i jačanja odgovornosti u alokaciji i transparentnosti utroška javnih sredstava.

      Fond je redovno godišnje dostavljao Direktoratu za centralnu harmonizaciju u Ministarstvu finansija godišnji izvještaj o sprovođenju planiranih aktivnosti u uspostavljanju i razvoju sistema finansijskog upravljanja i kontrola u skladu sa Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru i Pravilnikom o načinu uspostavljanja i unapređenja upravljanja i kontrola u javnom sektoru.

      -Fond ima organizovan Sektor za kontrolu sprovođenja ugovora davaoca zdravstvenih usluga (DZU) Fond na osnovu svojih zakonskih ovlašćenja, definisanih Zakonom o zdravstvenom osiguranju, vrši kontrolu sprovođenja ugovorenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, kontrolu propisivanja i potrošnje lijekova na recept u skladu sa Listom ljekova koji se izdaju na teret sredstava Fonda, kontrolu ispunjenja ugovorenih obaveza privatnih zdravstvenih ustanova i isporučioca medicinsko tehničkih pomgala, sa kojima Fond ima sklopljen ugovor, kontrolu sprovođenja ugovora sa privatnim stomatološkim ordinacijama, kontrolu sprovođenja ugovora sa privatnim apotekama i drugo.

      – Fond na osnovu svojih zakonskih ovlašćenja, vrši kontrolu sprovođenja ugovorenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.

      U prethodnom periodu izvršene kontrole, kako redovne tako i vanredne, sa posebnim akcentom na kontrolu privatnih ustanova, imale su za cilj obezbjeđivanje uslova za namjensko korišćenje sredstava i zaštitu javnih sredstava. Cilj kontrole nije bio uskraćivanje prava osiguranika, već pronalaženje mehanizama koji će regulisati njihovu potrošnju koja nastane ostvarivanjem tih prava, povećanje kvaliteta i obima zdravstvene zaštite, racionalizacija potrošnje u sistemu zdravstva i jačanje javnog sektora.

      Kontrola izvršenja ugovornih obaveza ima veoma važnu ulogu u sistemu posebno u smislu monitoringa nad procesom zdravstvene zaštite. Pored finansijskog efekta (koji u pojedinim kontrolama nije moguće ni iskazati) organizovane i obavljene kontrole imaju važnu ulogu u smislu ukazivanja na obavezno zakonito poslovanje zdravstvenih ustanova što je Fondu jedan od glavnih ciljeva, kao i na praćenje ispunjavanja ugovornih obaveza kroz obim i sadržaj pruženih, evidentiranih i fakturisanih usluga, edukativni karakter po pitanju evidencije usluga u ustanovama i dr, a sve u cilju ostvarivanja prava osiguranih lica na zdravstvenu zaštitu, u skladu sa definisanim zakonskim i podzakonskim aktima.

      Cilj Fonda je racionalizacija troškova u zdravstvenom sistemu odnosno postavljanje meganizama kontrole i u tom pravcu smo u Fondu intezivno radili na sprovođenju određenih aktivnosti u području kontrole.

      Kako bi se obezbijedio jednoobrazan način rada u ustanovama i poslovanje pod jednakim uslovima, nakon zaključivanja ugovora sa davaocima zdravstvenih usluga, kroz informacini sistem su implementirani odgovarajući kontrolni mehanizmi koji obezbjeđuju kontrolu na samom mjestu nastanka troška i time se onemogućava fakturisanje suprotno propisima.

      Kontrolni mehanizmi podrazumijevaju provjeru osiguranja, pružene usluge, cijene i druge parametara koji determinišu ugovorenu zdravstvenu uslugu ili lijek. Navedeno je postavljeno kako u javnim tako i u privatnim zdravstvenim ustanovama (apotekama, stomatološkim ordinacijama i dr). To je samo prvi stepen kontrole, koji se tu ne završava već se nastavlja i dalje. Dalji vid kontrole, podrazumijeva kontrolu usaglasenosti dostavljene medicinske i finansijske dokumentacije, gdje je cilj Fonda da i u tom segmentu obezbijedi zakonitost, te se svaka eventualna nepravilnost sankcioniše. Tako je u periodu od 2016.-2020.godine je izvršeno ukupno 1.387 kontrola izvršenja ugovornih obaveza (redovnih i vanrednih) ili prosječno godišnje 270 kontrola, što je značajan rezultat kako u zaštiti javnih sredstava tako i na zakonitost kod ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

      Kontrola izvršenja ugovornih obaveza ima značajnu ulogu, jer se obavlja sa ciljem blagovremenog uočavanja i sprečavanja kršenja ugovornih obaveza i otklanjanja posljedica, a što utiče na dobijanje pravilnih i pravovremenih podataka donosiocima odluka.

      Fond se u cijelom periodu zalagao za jačanje kapaciteta javnog zdravstvenog sistema, kako kroz obezbijeđivanje potrebne medicinske opreme, tako i kroz obezbjeđivanje, edukaciju i školovanje potrebnog medicinskog kadra, kako bi se postepeno smanjivao broj upućivanja na liječenje i ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu van Crne Gore, ali i u privatnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori sa kojima su zaključeni ugovori, što je u nekim oblastima postignuto.

      Samo jačanjem javnog zdravstvenog sistema, u potpunosti se mogu ispoštovati načela na kojima je zasnovan sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja i raspoloživa budžetska sredstva staviti u funkciju ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje.

      -U Fondu su za određene procese izrađena interna pravila i procedure, objedinjene u Pravilnik internih procedura, koje koriste rukovodioci i zaposleni kao osnovu za finansijsko upravljanje I kontrolu i u kontinuitetu se radi na donošenju i prilagođavanju novijh procedura i instrukcija.

      • Eksterna revizija i nadzor

      U periodu 2016-2020. godine DRI je izvršila reviziju informacionog sistema Fonda za zdravstveno osiguranje i reviziju „Planiranje javnih nabavki medicinske opreme”. Revizija „ Planiranje javnih nabavki medicinske opreme“ odnosila se na više subjekata revizije: Ministarstvo zdravlja, Fond i jedan broj zdravstvenih ustanova. Radilo se o regionalnom projektu, koji je sproveden uz pomoć Evropskog revizorskog suda i Nacionalne kancelarije za reviziju Švedske Na bazi sprovedenih revizija, DRI je donijela KONAČNI IZVJEŠTAJ o kontrolnoj reviziji informacionog sistema Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Konačni izvještaj o reviziji „Planiranje javnih nabavki medicinske opreme” sa određenim konstatacijama i ukazivanjem na slabosti i preporukama, u cilju poboljšanja i unapređenja sistema, ali nije bilo preporuka u smislu nezakonitog postupanja.

      Pored navedenih revizija, svake godine u funkciji revizije završnog računa budžeta Crne Gore DRI vrši reviziju određenih segmenata koji se odnose na Fond, posebno neizmirenih obaveza Fonda I JZU. Od strane DRI nije bilo konstatacija i preporuka koje ukazuju na nepravilnosti.

      U čitavom periodu izvršeno je više inspekcijskih nadzora: u Sektoru za javne nabavke u Fondu, od strane inspektora za javne nabavke u dijelu primjene propisa iz oblasti javnih nabavki i u dijelu sprovođenja postupaka; od strane Odjeljenja za inspekcijski nadzor Ministarstva javne uprave, izvršene su inspekcijske kontrole po različitim predmetima; od strane Ministarstva unutrašnjih poslova-Direktorata za vanredne situacije, Direkcija za inspekcijiski nadzor izvršila je nadzor u Centrali Fonda sa aspekta primjene Zakona o zaštiti i spašavanju i Zakona o zapaljivim tečnostima i gasovima. U dostavljenim izvještajima nije bilo značajnijih primjedbi.

      -Realizacija projekta uvođenja i implementacije standarda ISO:9001 i ISO:27001 za kontrolu integrisanog sistema upravljanja kvalitetom i sigurnosti informacija u sektoru za Informacione tehnologije (IT) Fond za zdravstveno osiguranje sa uspjehom najprije kompletirao postupak, odnosno realizovao projekat uvođenja i implementacije standarda ISO:9001 i ISO:27001 za kontrolu integrisanog sistema upravljanja kvalitetom i sigurnosti informacija u sektoru za Informacione tehnologije (IT) Fonda. Kao rezultat sprovedenih brojnih aktivnosti, kroz višemjesečni rad, obezbijedili smo potpunu usklađenost postojećeg sistema upravljanja sa zahtjevima standarda, definisane procesne modele koji obuhvataju sve procese u IT-u i životnom ciklusu informacionog sistema, te interakciju tih procesa sa ostalim procesima u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Na ovaj način Fond je doprinio unaprijeđenju sistema upravljanja i sigurnosti informacija u Integralnom informacionom sistemu zdravstva.

      Kako je cilj bila standardizacija ukupnog poslovanja Fonda, zbog čega nastavljamo sa aktivnostima za unaprijeđenje i svih ostalih poslovnih procesa u Fondu, čime se obezbijeđuje veći nivo kvaliteta rada, efikasnosti i transparentnosti sa krajnjim efektima u mnogim segmentima zdravstvenog sistema. Fond je sve svoje poslovne procese pokrio ISO standardima.

      Nastojanja Fonda za zdravstveno osiguranje u cijelom periodu mandata su bila su da kroz obezbjeđenje visoke transparetnosti svih poslovnih procesa, što smo ostvarili, našim osiguranicima i ukupno zdravstvenom sistemu obezbijedimo kvalitetnu uslugu iz naše nadležnosti i bezbjednost informacija.

      Za rezultat naših aktivnosti danas možemo saopštiti da smo postali vlasnici sertifikata o usaglašenosti sa zahtevima standarda kvaliteta ISO 9001:2015 i standarda bezbjednosti informacija ISO/IEC 27001:2013, čime je Fond postao institucija koja sve svoje poslovne procese ima pokrivene ISO standardima. Sertifikate je izdalo sertifikaciono tijelo DAS Certification Limited sa akreditacijom UKAS – a iz Londona, Velika Britanija.

      S obzirom da su osiguranici Fonda gotovo svi građani Crne Gore, kao i činjenica da imamo komunikaciju sa svim JZU kao i stotinama privatnih zdravstvenih ustanova i hiljadama komitenata, svjesni izazova transparentnosti, jasnih procedura, zaštite podataka i bezbjednosti informacija, aktivnosti na uspostavljanju i postavljanju Fonda na principima procesnog pristupa su započete još prije četiri godine. Iz tih razloga smo i prije otpočinjanja postupka same serifikacije imali veoma uređen sistem, u smislu donošenih neophodnih procedura iz oblasti unutrašnjih kontrola, integriteta, poslovnih rizika, i dr.

      Prednosti implementacije standarda kvaliteta i sigurnosti informacija je poboljšanje poslovne sposobnosti i produktivnosti rada, obezbjeđenje veze između pojedinačnih procesa, sektora I njihove interakcije, usmjerenost na ostvarivanje poslovnih ciljeva i očekivanja korisnika, povećanje zadovoljstva korisnika usluga.

      Stoga se kao zaključak nameće poruka za javnost da je dobijanjem međunarodno priznatih standarda ostvaren naš cilj, menadžment sistem poslovanja Fonda i bezbjednost svih dokumenata i informacija u posjedu Fonda usklađen je sa najvećim svjetskim standardima.

      -Fond je zajedno sa CKB bankom radio na projektu uspostavljanja drugačijeg modela isplate naknada troškova osiguranicima, radi unapređenja ovog procesa, kako za osiguranike tako i za Fond. Uspostavljanje novog modela isplate naknade troškova osiguranim licima ima više prednosti koje se prepoznaju u sljedećem: veći komfor za osiguranike, manje administriranje na strani Fonda u vezi sa praćenjem i obezbjeđivanjem isplata osiguranicima; manje učesnika i jednostavnije procedure komunikacije između banke i Fonda; obezbjeđena je trenutna informacija osiguraniku o uplati sredstava putem SMS poruke i osiguranik brže dolazi do novca; mogućnost preuzimanja novca u bilo kojoj poslovnici banke u Crnoj Gori; manje finansijsko opterećenje Fonda kroz smanjenje troškova provizije banke i naknada koje je zaračunavala Pošta po isplaćenim uputnicama. Novi model isplate naknada osiguranicima implementiran je u svim svim Područnim jedinicama Fonda , izuzev Šavnika Plužina i Petnjice jer u ovim opštinama CKB banka nema svoju poslovnicu.

      -Kroz projekat objedinjene registracije i naplate doprinosa odrađeno je niz aktivnosti u pravcu automatizacije prenosa podataka iz Poreske uprave u bazu osiguranika Fonda, i sinhronizacije sa podacima iz Centralnog registra stanovništva MUP-a u pogledu podataka o prebivalištu. Projekat objedinjene registracije i naplate poreza i doprinosa i sistema izvještavanja podrazumijeva i stvaranje evidencije i izvještavanje o izvršenim uplatama ne samo po obvezniku plaćanja poreza i doprinosa, već i za svakog osiguranika posebno. Međutim još uvijek korisnici sistema ne dobijaju podatke od Poreske uprave o uplatama, koji se odnose na njihovu djelatnost, što otežava proces rada u Fondu kod ostvarivanja prava na refundaciju naknade za bolovanje i sl.

      – Javne nabavke

      Fond je u prethodnom petogodišnjem periodu, shodno zakonskoj regulativi, sprovodio javne nabavke roba, usluga i radova za potrebe Fonda i centralizovane javne nabavke medicinskih sredstava – potrošnog medicinskog materijala, medicinske opreme i energenata (motornih goriva i energenata za grijanje) za potrebe svih ili više javnih zdravstvenih ustanova Crne Gore (JZU).

      Nabavke za potrebe Fonda su se sprovodile za potrebe centrale Fonda i 22 područne jedinice i filijale Fonda u gotovo svim opštinama u Crnoj Gori.

      Centralizovane javne nabavke su sprovođene od strane Fonda za potrebe više ili svih javnih zdravstvenih ustanova Crne Gore, a odnosile su se na nabavke medicinskih sredstava (potrošnog medicinskog materijala), medicinske opreme, motornih goriva i lož ulja.

      Efekti centralizovanih nabavki

      Javne nabavke za zdravstveni sistem su od posebnog društvenog značaja i karakterišu ih određene specifičnosti, kako zbog značaja predmeta nabavke tako i neophodnosti njihove blagovremene realizacije.

      Sprovođenje centralizovanih javnih nabavki od strane Fonda za potrebe JZU je pokazalo mnoge prednosti i pozitivne efekte, te opravdalo ciljeve zbog kojih su ustanovljene, jer se kroz centralizovane nabavke dobijala efektivna konkurencija sa kvalitetnim ponudama, a kao krajnji efekat su bili niži troškovi u finansiranju nabavki u smislu niže kupovne cijene, te jednakost cijena i kvaliteta proizvoda kod svih JZU, bolji kvalitet ugovorenih roba, veća sigurnost snabdijevanja I dr. Iskustvo pokazuje da su kroz centralizovani sistem nabavki uspostavljena jasna pravila i procedure u području javnih nabavki u zdravstvenom sistemu, kao i da je isti dao značajne uštede u izdacima i na taj način doprinio efikasnosti upotrebe javnih sredstava.

      Zahvaljujući uspješnosti i blagovremenosti realizacije centralizovanih javnih nabavki koje su sprovođene od strane Fonda, zdravstveni sistem je u proteklom petogodišnjem periodu kontinuirano snabdjevan potrebnim medicinskim sredstvima neophodnim za njegovo funkcionisanje, koja su bila predmet ovih nabavki (više od 2.000 različitih medicinskih sredstava).

      U sprovođenju javnih nabavki u proteklom periodu Fond je prepoznat od strane nadležnih državnih organa iz oblasti javnih nabavki i ponuđača kao institucija koja primjenjuje načela transparentnosti, konkurentnosti i efektivnosti, što potvrđuje i relativno mali broj izjavljenih žalbi u odnosu na broj sprovedenih i realizovanih postupaka nabavki.

       Ostale aktivnosti

      -Aktivnosti Fonda za zdravstveno osiguranje u pripremi pregovora o pristupanju Crne Gore EU

      Predstavnici Fonda za zdravstveno osiguranje uključeni su u pripremu pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj Uniji, kao članovi radnih grupa za:

      – Pregovaračko poglavlje 1 – Sloboda kretanja roba;

      – Pregovaračko poglavlje 2 – Sloboda kretanja radnika

      – Pregovaračko poglavlje 5 – Javne nabavke;

      – Pregovaračko poglavlje 7 – Pravo intelektualne svojine;

      – Pregovaračko poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji;

      – Pregovaračko poglavlje 18 – Statistika;

      – Pregovaračko poglavlje 28 – Zaštita potrošača i zdravlja;

       

      – Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama

      U periodu od 2016-2021. godine Fondu za zdravstveno osiguranje su upućivani zahtjevi za slobodan pristup informacijama od strane NVO sektora, poslanika i fizičkih lica i po svim zahtjevima odobren je pristup informacijama koje su bile u posjedu Fonda. Smatramo da smo ovakvim pristupom uticali na jačanje povjerenja u rad Fonda i državnih institucija uopšte.

      -Saradnja sa NVO sektorom

      Fond je prepoznao potrebu međusobnog informisanja i konsultovanja sa NVO sektorom u cilju doprinosa u donošenju kvalitetnog pravnog okvira kojim se uređuje ostvarivanje prava „osjetljivih“ kategorija osiguranika, prije svega djece, lica sa invaliditetom i drOva saradnja je konkretizovana kroz davanje inicjativa i učestvovanje u izradi pravilnika Fonda u oblasti ostvarivanja prava na medicinsko-tehnička pomagala i specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju. Takođe, predstavnici nevladinih organizacija koje zastupaju interese roditelja djece oboljele od karcinoma uzeli su aktivno učešće u kreiranju rješenja za izbor inostranih zdravstvenih ustanova prilikom upućivanja djece oboljele od karcinoma na liječenje van Crne Gore. Saradnja se odvijala i kroz učešće predstavnika Fonda na svim skupovima, okruglim stolovima i dr. sastancima na kojima je razmatrana problematika lica sa invaliditetom, kao i kroz doprinos u pripremi Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori za period 2016-2020.

      -Kadrovski i opšti poslovi

      Pravilnikom o sistematizaciji predviđeno je 266 zaposlena. U Fondu na dan 31.12.2020. godine broj zaposlenih je 191 službenik, dok je na kraju 2016. godine bilo zaposleno 202 službenika, što dovoljno govori da u Fondu nije bilo nezakonitog i neracionalnog zapošljavanja već da postoji deficit kadra.

      Broj zaposlenih na kraju 2020. godine je manji nego u 2006. godini (192), a poslovi su se gotovo udvostručili.

      Donijeta je interna procedura – Uputstvo o evidenciji povreda na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi sa radom, Službenici Fonda za zdravstveno osiguranje prisustvovali su na obukama/seminarima na različite teme, a koji su organizovani od strane Uprave za kadrove , a službenici iz Odjeljenja za unutrašnju reviziju i računovodstva prisustvovali su na obukama, kongresima i simpozijumima, koji su organizovani u CG od strane drugih institucija.

      U skladu sa zakonskom obavezom redovno se vršilo izlučivanje registraturske građe Fonda shodno Listi kategorija registraturske građe sa rokovima čuvanja Fonda za zdravstveno osiguranje,

      -Plan integriteta

      Prvi Plan integriteta je donijet 2016. godine.

      U cilju donošenja Plana integriteta preduzimaju se brojne aktivnosti radi identifikovanja rizika za nastanak korupcije u svakoj oblasti rada Fonda, a prije svega pregled i analiza normativnih akata, pregled i analiza kadrovskih kapaciteta i organizacije Fonda, kao i prikupljanje i obrada informacija od strane zaposlenih koji su, osim ličnog obraćanja, imali i imaju mogućnost anonimnog dostavljanja obavještenja menadžeru integriteta o tome koje oblasti rizika su najpodložnije korupciji, koji su to rizici i koje bi mjere po njihovom mišljenju djelovale na smanjenje intenziteta rizika.

      U skladu sa preporukama Agencije za sprječavanje korupcije, u avgustu 2020. godine, pristupilo se izradi novog Plana integriteta, koji je usvojen i stupio je na snagu 25.09.2020. godine. Redovno se vrši godišnje izvještavanje o realizaciji mjera iz Plana integriteta. Menadžer integriteta Fonda pohađao je i uspješno završio višemjesečnu obuku kroz Program obrazovanja za sticanje ključnih vještina za obavljanje poslova menadžera integriteta u organizaciji Uprave za kadrove i Agencije za sprječavanje korupcije uz podršku Američke ambasade u Crnoj Gori.

      Aktivnosti sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom

      Svjetska Banka

      Prilikom svake posjete Svjetske banke, predstavnici Fonda za zdravstveno osiguranje su imali intenzivne aktivnosti sa njihovim predstavnicima, a koje su se sastojale od niza sastanaka kako samostalno, tako i sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i pripreme i slanja brojnih podataka, izvještaja i analiza iz nadležnosti Fonda.

      MMF – Ekspertska misija koja se bavila pitanjima upravljanja javnim finansijama

      U 2018. godini predstavnici Fonda su aktivno učestvovali u radu prilikom Ekspertska misije MMFa, koja se bavila pitanjima upravljanja javnim finansijama Tema sastanaka ove misije sa predstavnicima Fonda je bila analiza izvršenja budžeta i upravljanja gotovinskim tokovima, sa posebnim naglaskom na upravljanju, kontroli i izvještavanju o zaostalim obavezama u zdravstvenom sektoru. Tokom, a i završetkom misije, MMF-u smo učinili dostupnim brojne podatke, izvještaje i analize sa adekvatnim objašnjenjima i tumačenjima u svrhu sastavljanja izvještaja.

      Inicijative

      -Inicijativa Fonda da se nabavka ljekova koji se odobravaju i propisuju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja vrši mimo procedure nabavke propisane Zakonom o javnim nabavkama u zdravstvenim sistemima, na globalnom nivou, pa tako i kod nas, prepoznati su rizični faktori koji se odnose prvenstveno na ljekove, način upotrebe, njihovo dejstvo i sastav, tako da se ljekovi smatraju najčešćim faktorima rizika za nastanak nedostajućih finansijskih sredstava. U tom cilju i u cilju efikasnosti zdravstvenog sistema posebna pažnja treba da bude posvećena uređivanju farmaceutske politike odnosno području ljekova. Osnovni mehanizmi za uređivanje područja ljekova su Lista ljekova koja sadrži ljekove koji su od posebnog značaja za zdravlje osiguranih lica i koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja i definisane cijene ljekova.

      S obzirom na uređivanje cjenovne politike ljekova, (donijeta Uredba i utvrđene maksimalne cijene ljekova) i na osnovu navedenih zakonskih odredbi, Fond je pokrenuo Inicijativu da ubuduće ljekove koji se obezbjeđuju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja treba obezbjeđivati u skladu sa propisima o obaveznom zdravstvenom osiguranju, jer se radi o uslugama iz oblasti socijalnog osiguranja. U prilog tome navedena je i direktiva EU br. 2014/24, kojom su usluge iz oblasti socijalnog osiguranja (zdravstvene i socijalne usluge) izuzete iz direktive o javnim nabavkama.

      Model nabavke ljekova prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju bi podrazumijevao upućivanje javnog poziva za obezbjeđivanje ljekova, na koji se mogu javiti svi zainteresovani ponuđači za dostavljanje ponuda po istim uslovima i po unaprijed utvrđenim cijenama.

      U prilog predloženom modelu nabavke ljekova su i činjenice da se zdravstvena zaštita obezbjeđuje kontinuirano, da se njen obim unaprijed ne može u cjelosti isplanirati jer zavisi od nepredvidivih zdravstvenih situacija, te da se u slučaju iznenadne potrebe za hitnim obezbjeđivanjem određenih ljekova i medicinskih sredstava ne može blagovremeno odreagovati ako se nabavka obezbjeđuje po Zakonu o javnim nabavkama.

      Takođe, na ovaj način se već vrši nabavka medicinsko-tehničkih pomagala, koja se osiguranim licima obezbjeđuju od ugovornih isporučilaca koji su izabrani na osnovu upućenog javnog poziva Fonda, na osnovu utvrđene Liste medicinsko-tehičkih pomagala i po cijenama koje je utvrdio

      Fond u skladu sa zakonskim ovlašćenjima. Lista medicinsko-tehničkih pomagala sadrži preko 500 pomagala koje isporučuju različiti isporučioci pomagala kako iz Zdravstvene mreže, tako i van zdravstvene mreže. Ovaj način je doprinio kontinuiranom i blagovremenom snabdjevanju osiguranih lica pomagalima, većoj dostupnosti osiguranim licima, mogućnost izbora između više isporučioca, a sa druge strane uključen je mnogo veći broj dobavljača koji su ponudili isporuku po cijenama i pod uslovima koje je utvrdio Fond. Na ovaj način su dostupnija medicinsko-tehnička pomagala za lica sa invaliditetom i u duhu je donijetih strateških dokumenata za lica sa invaliditetom.

      Prednosti u obezbjeđivanju ljekova, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, su:

      • unaprijed utvrđene cijene koje bi obezbijedile finansijsku održivost budžeta;
      • kontinuirana snadbijevenost ljekovima,
      • bolja i brža dostupnost ljekova definisana Listom ljekova,
      • racionalizacija potrošnje ljekova i efikasnija upotreba javnih sredstava,
      • eliminisanje negativnih pojava na tržištu, nelojalna konkurencija i sl.,
      • motivacija proizvođača da sniženjem cijene postignu “referentnu” cijenu koju plaća Fond i time obezbijede veći plasman svojih ljekova.

      Postojećom Listom ljekova, koja je u nadležnosti Ministarstva zdravlja, za značajan broj ljekova po zaštićenom nazivu, utvrđene su cijene po kojima se fakturišu Fondu te za te ljekove sprovođenje tenderske procedure za nabavku nema svrhu.

      Međutim, ova inicijativa nije sagledana na pravi način, čime je propuštena prilika da zajedničkim naporima svih institucija koje se bave ovom problematikom, unaprijedi obezbjeđivanje ljekova za potrebe zdravstvenog sistema u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, što je od posebnog javnog interesa i šireg društvenog značaja.

      -Projekat uvođenja Elektronska kartice zdravstvenog osiguranja

      Projekat koji je urađen u Fondu i koji bi omogućio da osiguranici komfornije i sigurnije ostvaruju svoja prava je bilo i uvođenje elektronske kartice zdravstvenog osiguranja sa čipom (umjesto papirne zdravstvene knjižice), gdje smo pored identifikacionih podataka predvidjeli i druge elemente i taj projekat je imao je širi društveni značaj. Završetak projekta uvođenja elektronske zdravstvene kartice bio je planiran do kraja 2018. godine. Benefite od od ovog projekta bi imali osiguranici, pružaoci zdravstvenih usluga i zdravstveni radnici kao npr. pojednostavljene procedure, smanjenje zloupotreba korišćenja zdravstvenih usluga bez zdravstvenog osiguranja, manje vremena za administrativne procedure, dodatni administrativni podaci u komunikaciji između zdravstvenih radnika, dodatni medicinski podaci za povećani kvalitet liječenja, unaprijeđeni hardver, softver i internet konekcija. Sveukupno zamisao je bila da se stvori pouzdana sigurna i otvorena infrastruktura za e-zdravlje.

      Međutim, kada se krenulo u realizaciju, zamoljeni smo od strane Ministarstva javne uprave (MJU) i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP – a), da projekat stopiramo, jer su tada i oni došli na ideju da uvedu ovakvu vrstu identifikacije. Naravno, odustali smo od dalje relaizacije i priključili se projektu nove lične karte.

      Razno:

      -Izdaci za troškove reprezentacije za 4 godine iznose 3.203,19 €, od čega direktor nije imao ni jedan račun za reprezentaciju. Izdaci se, po ovlašćenju direktora, odnose na organizaciju poslovnih aktivnosti prilikom pregovora o međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju i posjeta delegacija iz inostranstva;

      – Smanjen je broj službenih vozila Fonda, a posljednja nabavka tri vozila izvršena je 2012. godine;

      – Direktor Fonda posjeduje Vip karticu po kojoj nema troškova mobilne telefonije na teret Fonda jer je uslov u tenderskom postupku za izbor najpovoljnijeg ponuđača bio da ponuđač/operater ustupi Fondu određeni broj Vip kartica, od kojih jednu za potrebe direktora Fonda, a ostale za potrebe centrale;

      Svi projekti i aktivnosti koje se sprovode u Fondu, a koje su prezentovane u ovom izvještaju u najkraćim crtama, dati su na sajtu Fonda kroz izvještaje o radu i poslovanju Fonda, informacije i analize, a u funkciji su transparentnosti i javnosti rada Fonda

    • #14013

      Uvođenje elektronske platforme FZO, značajno je olakšalo rad ljekara u sledećem: dolazak manjeg broja pacijenata u domove zdravlja radi propisivanje redovne terapije iz karton( mogu sami elektronski da naruče svoju hroničnu terpiju)  , naručivanje i dobijanje doznaka za privremenu spriječenost za rad kod komisijskih bolovanja , uvid u laboratorijske nalaze istog renutka kada budu gotovi, zakazivanje pregleda i posjeta kod ID, bez dolaska u Dz ili pozivanja call centra , i slično.

      Glavni nedostaci e- zakazivanje jesu da kod zakazivanja specijalističkih prvih pregleda pacijentu nije omogućen izbor specijaliste kod kojeg želi pregled ,već mu se metodom slučajog izbora dodjeljuje doktor kod koga u tom trenutku ima slobodnih termina .Jedna od glavnih mana jeste neusklađenost dužine trajanja pregleda sa normativima evropskih strukovnih udruženja( suviše kratko vrijeme trajanja pregleda )  već je u svim specijalnostima određena ista dužina  trajanje pregleda što ne odgovara  stručnim potrebama i pravilima ,realnoj potrebnoj dužini trajanja pregleda i sl. (npr. dužina trajanja MR pregleda abdomena je stavljena u isti rang sa dužinom trajanja ultrazvučnog pregleda abdomena , što u realnosti ne zadovoljava tehničke mogućnosti dijagnostičnih modaliteta tj . nije moguće odraditi MR pregled za zadato vrijeme-potrebno je 40-60 minuta samo tehički da se pregled odradi ,a opis radiologa može trajati i duže u zavisnosti od zdravstvenog stanja pacijenta).

Viewing 6 reply threads
  • You must be logged in to reply to this topic.

©2021 dijalozi.me

Log in with your credentials

Forgot your details?