Viewing 5 reply threads
  • Author
    Posts
    • #13736
      sdmcg
      Keymaster

      Ključni problemi društva tokom COVID pandemije

      • This topic was modified 1 year by sdmcg.
      • This topic was modified right now by sdmcg.
    • #13816
      sdmcg
      Keymaster

      COVID19 U BROJKAMA

      Infografik pokazuje uporedne podatke o broju zaraženih, broju testiranih i broju umrlih u Crnoj Gori, Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Tajvanu. Odabrali smo ove zemlje zbog njihovog različitog pristupa u borbi sa pandemijom sa ciljem poređenja rezultata svakog od tih pristupa.

      U narednom periodu ćemo analizirati pristup svake od zemalja, kao i ključne stavke koje opredjeljuju strategiju neke zemlje u borbi protiv pandemije.

      Porast smrtnosti u Crnoj Gori za 66,5% za samo 26 dana je zabrinjavajući. U Njemačkoj i Velikoj britaniji smrtnost je oko 10% uprkos rastu broja zaraženih. Porast broja testiranih ne prati zahtjeve koje pred nama stavlja epidemiološka situacija u Crnoj Gori.

      Infografik je nastao u okviru projekta “Razgovori u društvu- socijalni dijalog za bolju budućnost” koji Sindikat doktora medicine realizuje u partnerstvu sa  Centron Za Razvoj NVO i uz finansijsku podršku Evropske unije u Crnoj Gori (kroz evropski instrument za demokratiju i ljudska prava EIDHR)

      • This reply was modified right now by sdmcg.
      • This reply was modified right now by sdmcg.
    • #13986

      Rezultati rada Fonda u mandatu Seada Čirgića

      Jedan od primarnih ciljeva Fonda je da osiguranik-građanin bude zadovoljan u pogledu ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja jer je zadovoljstvo naših osiguranika jedan od pokazatelja uspješnosti rada nas koji smo postavljeni da upravljamo u zdravstvenom sektoru.

      Stoga smo se u obavljanju djelatnosti Fonda rukovodili prije svega poštovanjem zakona uz principe profesionalizma, javnosti rada i transparentnosti, poštovanje etičkog kodeksa i sl. U vršenju poslova svojim postupanjem nijesmo doveli u povlašćeni, odnosno neravnopravan položaj osiguranika u ostvarivanju njegovih prava. Kod donošenja i potpisivanja pojedinačnih opštih i drugih akata kao i kod izvršavanja budžeta Fonda rukovodili smo se isključivo načelom zakonitosti.

      Osim što se statut i drugi opšti akti Fonda, kojima se uređuju prava i obaveze iz zdravstvenog osiguranja, objavljuju u Služenom listu CG, učinili smo da rad Fonda bude javan i transparentan na više načina i to dostupnošću podataka o radu Fonda i njegovih organa u sredstvima javnog informisanja; objavljivanjem akata i podataka o svom radu i poslovanju na internet stranici; drugim vidovima informisanja, na zahtjev fizičkih i pravnih lica u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, nezavisno od toga da li se radi o nevladinom sektoru, političkim partijama, sindikatima, pojedincima; na internet stranici Fonda redovno se objavljuju podaci o izvršenim plaćanjima.

      Ovakav pristup u javnosti je prepoznat, kako u elektronskim i štampanim medijima, tako i kod NVO sektora kao i kod građana.

      Kao javni funkcioner na funkciji direktora Fonda, direktor je nastojao da u svom radu, javnim nastupima, intervjuima, komunikaciji i saradnji sa drugim državnim i međunarodnim institucijama, direktorima zdravstvenih ustanova, osiguranicima, zaposlenima u Fondu kao i ponašanjem izvan posla, ličnim primjerom doprinese ugledu javnih funkcionera i jačanju povjerenja u rad državnih organa.

      Mandat su obilježila dva specifična događaja:
      – zajedničko vršenje funkcije direktora sa opozicionim kandidatom, zbog čega su aktivnosti na unapređenju rada Fonda i prava osiguranika otpočele u punom kapacitetu tek krajem 2016.godine i
      – pandemija korona virusom od marta 2020.godine, koja je pred zdravstveni sistem postavila posebne izazove.

      Fokus cjelokupnih aktivnosti Fonda u mandatnom periodu bio je usmjeren na:

      – Unaprijeđenje i efikasnije ostvarivanje propisanih prava i njihovo proširenje, sa posebnom pažnjom na najosjetljivije kategorije, prije svega djecu i lica sa invaliditetom, uz postavljanje sistema po principu „sredstva prate osiguranika“;
      – Informatizacija i razvoj digitalizacije sistema, na dobrobit zdravstvenog sistema i osiguranika,
      – Povećanje budžeta i nastojanje da se riješi dugogodišnji problem nerealnog planiranja budžeta u odnosu na realne potrebe zdravstvenog sistema, što je rezultiralo iskazivanjem neizmirenih obaveza na kraju svake budžetske godine i uporedo sa tim težnja da se promjeni način finansiranja javnih zdravstvenih ustanova.
      – Unapređenju rada Fonda kroz uspostavljanje sistema zasnovanog na procedurama, unutrašnjoj kontroli procesa rada, planovima integriteta, upravnim postupcima, poboljšanju uslova rada i edukaciji zaposlenih i dr.

      U skladu sa Master Planom sistema zdravstva do 2020.godine, donešeni su akcioni planovi za 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu, koji su realizovani u velikoj mjeri, uz dodatne aktivnosti kada su to prilike zahtijevale. Prioriteti su bili razvoj i implementacija zdravstvenog informacionog sistema, upravljanje zdravstvenim sistemom (korišćenjem zdravstvenih informacija), bezbjedna i efikasna razmjena podataka (veća dostupnost, kontinuitet i kvalitet zdravstvene zaštite), automatizacija troškova svih postupaka i procesa (koje prate osnovne djelatnosti zdravstvene zaštite), racionalna raspodjela sredstava za ostvarivanje zdravstvene zaštite kao osnovnog prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, modeli plaćanja prema rezultatima rada i ishodima liječenja i donošenje opštih akata shodno ovlašćenjima iz Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
      Ø Proširenje određenih prava iz zdravstvene zaštite i efikasnije ostvarivanje prava Fond je u kontinuitetu obezbijejivao punu podršku osiguranicima, da se kroz propisana prava, u okviru finansijski opredijeljenih sredstava u budžetu, obezbijede što adekvatnija medicinskotehnička pomagala, kao i druga medicinska sredstva, ljekovi, specijalizovana medicinska rehabilitacija i dr., u okviru prava iz zdravstvene zaštite, vodeći prije svega računa o najosjetljivijim kategorijama osiguranih lica, prije svega djece, lica sa hroničnim bolestima i trajnim medicinskim stanjima, kako bi im se omogućio kvalitetniji život.

      Tako je u toku mandatnog perioda donijet veći broj opštih akata od značaja za ostvarivanje prava osiguranih lica, koji se odnose na bliže uslove i način ostvarivanja određenih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja; ostvarivanje prava na korišćenje specijalizovane medicinske rehabilitacije (proširena lista dijagnoza za medicinsku rehabilitaciju); ostvarivanje prava na liječenje hiperbaričnom oksigenom terapijom (HBO liječenje); proširena je Lista medicinsko tehničkih pomagala, donijeta je Lista medicinskih sredstava koji se ugrađuju u ljudski organizam na teret sredstava Fonda, donijeta je Lista medicinskih sredstava koja se propisuju i izdaju na teret Fonda, u cilju primjene nulte stope PDV-a.

      · Prilikom sastavljanja nove Liste medicinsko-tehničkih pomagala i Liste bolesti, bolesnih stanja i posledica povreda za korišćenje medicinske rehabilitacije u specijalizovanim ustanovama, Fond se konsultovao sa nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima vezanim za lica sa invaliditetom, kao i sa i doktorima odgovarajućih klinika Kliničkog centra Crne Gore, tako da je uvažavajući stavove medicinske struke, ocijenjeno opravdanim da se u cilju unapredjenja zdravlja osiguranih lica, pristupi proširenju prava na medicinsko tehnička pomagala i specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju.

      Uvažavajući zahtjeve nevladinih udruženja koja se bave problematikom lica sa invaliditetom ili lica oboljelih od rijetkih bolesti, kao i pojedinačne zahtjeve osiguranih lica, Fond je pristupao izmjenama i dopunama Liste medicinsko-tehničkih pomagala i Liste bolesti, povreda i stanja za specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju, kao opravdanim i poželjnim postupanjima, a u cilju unapređenja odnosno povećanja obima prava iz zdravstvene zaštite.

      Lista pomagala je u 2016. I 2017. godini dopunjena novim pomagalima. Na Listu su uvrštena nova pomagala: spoljna portabilna insulinska pumpa i potrošni materijal za terapiju najprije za osigurana lica do 26 godina života i osiguranice – trudnice, kao i godinu dana nakon porođaja, a izmjenama pravilnika u 2018. godini, prošireno je pravo za sva osigurana lica sa utvrđenom medicinskim indikacijom za odobravanje ovog pomagala.

      Posebno je značajno to što je Listom pomagala prošireno pravo osiguranih lica oboljelih od šećerne bolesti na trakice i lancete u odnosu na godine starosti osiguranika i kroz povećanje broja ovih pomagala.

      Naime, prije ovih izmjena ovo pravo bilo je propisano samo za osigurana lica do 18 godina života, dok je novim pravilnikom prošireno na sva osigurana lica koja su oboljela od šećerne bolesti i na terapiji su insulinom. Osigurano lice koje prima insulin jednom dnevno ostvaruje pravo na 25 – 30 traka i 25 -30 lanceta mjesečno. Osigurano lice koje prima insulin dva i više puta dnevno, koje je korisnik insulinske pumpe i dijete do 18 godina ostvaruje pravo do 200 traka i do 200 lanceta mjesečno, a osigurano lice starije od 18 godina od 25 do 100 traka i od 25 do 100 lanceta mjesečno.

      Prošireno je pravo na odobravanje ortopedskih uložaka za djecu do 18 godina, pravo na dvije vrste inhalatora za djecu do 18 godina sa cističnom fibrozom, aparata sa pozitivnim pritiskom sa maskom za neinvazivnu i invazivnu ventilaciju u kućnim uslovima kod teških respiratornih stanja, na Listu pomagala je uvršćen BAHA aparat za koštanu sprovodljivost zvuka i Vibrant sistem za koštanu sprovodljivost zvuka za lica do 26 godina. Poboljšano je ostvarivanje prava osiguranih lica sa ugrađenim kohlearnim implantom, tako što je na Listu uvršćen zaušni procesor kao spoljna jedinica ovog pomagala sa rokom korišćenja od 7 godina, kao i pravo na popravku zaušnog procesora u čitavom periodu korišćenja pomagala, a ne samo u garantnom roku. Osim zaušnog procesora, na Listi se nalaze i drugi pripadajući dodaci i baterije. Ovim je udovoljen zahtjev roditelja djece kojima je ugrađan kohelarni implant, čime je Fond preuzeo obavezu održavanja spoljašne jedinice implanta i obezbjeđivanja pripadajućih djelova (kabla, magneta i baterija). U dijelu očnih pomagala, uvršćene su nove vrste sočiva za djecu do 7 godina sa kraćim rokom trajanja. Utvrđeni su povoljniji uslovi za odobravanje elektromotornih i aktivnih lakih kolica, rezervni djelovi za ova kolica, kao i neke vrste ortoza za djecu. Pravilnikom je pojednostavljeno ostvarivanje prava na pomagala sa Liste pomagala tako što pomagala predlažu ljekari, umjesto konzilijuma doktora KCCG, dok određena pomagala kod trajnih stanja osiguranika (npr. vještački nos, perike, grudnjaci i dr.) samo prvi put predlaže odgovarajući specijalista, a drugi i naredni put pomagalo predlaže izabrani doktor, dok izdavanje pomagala ovjerava Fond.

      Za određene vrste pomagala utvrđene Listom pomagala za osigurana lica kod kojih je zdravstveno stanje takvo da se ne može očekivati bilo kakva promjena zdravstvenog stanja „trajna stanja” (urođeni nedostatak ekstremiteta, urođeni deformiteti, stanje poslije amputacije ekstremiteta, kvadriplegija, paraplegija, cerebralna paraliza, gubitak vida i sl.) pojednostavljena je procedura ostvarivanja prava na pomagalo. Skraćeni su rokovi trajanja za korišćenje tiflotehničkih pomagala (Brajeva pisaća mašina, reproduktor govora za slijepa lica i govorni softver za slijepa lica), na predlog nevladinih udruženja.

      Pomagala koja se nalaze na Listi pomagala, za koja Fond nema ugovornog isporučioca, refundiraju se osiguranom licu u visini stvarnih troškova nabavke pomagala.

      Izmjenama Pravilnika o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala u 2018. godini, na Listu je uvršćen uređaj za kontinuirano mjerenje koncentracije šećera u krvi sa 28 senzora godišnje, koji se odobrava djeci od četvrte do 18 godina života oboljeloj od šećerne bolesti (D. Mellitus tip I), u cilju komfornijeg i efikasnijeg mjerenja nivoa šećera u krvi.

      Lista pomagala dopunjena je i u 2019. godini, određenim vrstama kontaktnih sočiva za djecu i povećan broj određene vrste sočina na godišnjem nivou koji se odobrava na teret sredstava zdravstvenog osiguranja. Takođe, preciznije je definisano i prošireno pravo na fiksni ortodontski aparat na teret sredstava Fonda, dok je osiguranim licima oboljelom od cistične fibroze omogućeno pravo na još jednu vrstu električnog inhalatora sa maskom, kao i na odgovarajuće maske i potrošni materijal za ove inhalatore, koja pomagala se odobravaju i osiguranim licima starijim od 18 godina života.

      · Pravilnik o indikacijama i načinu korišćenja medicinske rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju koji je donijet 2016. godine, koji definiše način i postupak ostvarivanja ovog prava, sadržao je proširenu Listu bolesti, stanja i povreda po osnovu kojih se može ostvarivati ovo pravo u odnosu na do tada važeći pravilnik. Lista bolesti, stanja i posledica povreda proširena je za dijagnoze: G 11.4 Hereditarna spastička parapareza, G 11.4 Mb Charcot-Marie-Tooth (Hereditarna oboljenja živaca), G 61.8 CIDP“ Hronična inflamatorna poliradikuloneuropatija, G 71.1 Miotonična distrofija, G 80 Paralysis cerebralis infantilis (dječija cerebralna paraliza) pravo je prošireno i nakon 15 godina života svake treće godine, G 95.1 Myelopathia vascularis (stanje nakon infarkta kičmene moždine sa zaostalim neurološkim deficitom), S12, S22.0, S22.1, S32.0, S32.7, S32.4, S32.3, S32.5 Fractura vertebrae cervicalis, thoracalis, lumbalis et pelvis (prelom vratnog, grudnog ili lumbalnog pršljena i karlice) s neurološkim deficitom, dato je pravo na još jednu rehabilitaciju u odnosu na važeći pravilnik koji je propisivao samo jednu rehabilitaciju, kao pravo po dijagnozama Z95.8, Z95.9 Interpositio grafti aortae.
      Izmjenama i dopunama ovog pravilnika u 2018. godini,Lista bolesti je proširena za još nekoliko dijagnoza: P 14.3 – Druge povrede ručnog nervnog spleta novorođenčeta u toku porađaja, F 82 – Specifičan poremećaj razvoja pokretljivosti, Q 05 – Rascjep stuba kičme, Q 90 – Daunov sindrom, – Q 74.3 – Urođena ukočenost više zglobova u savijenom položaju, G 37.8 – Druge označene demijelinizirajuće bolesti CNS-a (Aleksanderova bolest), E 76.2 – Druge mukopolisaharidoze (Morquio classica), M 34 – Progresivna scleroderma, C 38.0 – Zloćudni tumor srca, D 15.1 – Dobroćudni tumor srca i F 84 – Cistična fibroza. Prošireno je pravo na medicinsku rehabilitaciju svake treće godine nakon verifikacije bolesti, za osigurana lica oboljela od reumatoidnih bolesti (M05.8, M06, M07.1 i M08) u odnosu na važeći pravilnik koji je definiše pravo samo na jednu rehabilitaciju
      nakon verifikacije bolesti, dok lica oboljela od dječje cerebralne paralize (G80) koja su starija od 15 godina umjesto svake treće godine, sada ostvaruju ovo pravo svake druge godine.

      Izmjenama i dopunama ovog pravilnika u 2019. godini, na predlog ljekara Instituta za bolesti djece za dvije rijetke bolijesti: G37.8 Morbi demyelini systematis nervosa centralis specificati alii (Druge označene demijeliizirajuće bolesti CNS-a) Aleksanderova bolest i E76.2 Mucopolysaccharidosis aliae (Druge mukopolisaharidoze) Morquio classica, prošireno je pravo sa jedne na dvije rehabilitacije u svakoj kalendarskoj godini. Takođe za dijagnozu E 84 – Fibrosis Cystica (Cistična fibroza), prošireno je pravo na korišćenje medicinske rehabilitacije za sva lica bez ograničenja u godinama života.

      Od 2016. godine, djetetu do 15 godina života, odnosno djetetu do 18 godina života koje boluje od maligne bolesti, koje ima oštećenje mišića i neuromuskularne bolesti, plegični sindrom, oštećenje sluha, vida i govora sa više od 70% tjelesnog oštećenja, intelektualni invaliditet sa IQ 69 i manje, autistične poremećaje, psihoze i epilepsiju, odobrava se pratilac za vrijeme trajanja medicinske rehabilitacije na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

      I pored teškoća u finansiranju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, Fond je u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima permanentno unapređivao ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu osiguranih lica.

      · U 2018. godini donijeti su pravilnici: Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o bližim uslovima i načinu ostvarivanja određenih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i Pravilnik o kriterijumima za utvrđivanje cijena i načinu plaćana zdravstvenih usluga, čiji sastavni dio je Metodologija određivanja vrijednosti kapitacije i cijena zdravstvenih usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i Pravila DRG šifriranja.

      Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o bližim uslovima i načinu ostvarivanja određenih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, donijet je polazeći od zakonske obaveze Fonda za zdravstveno osiguranje da se osiguranicima obezbijedi ostvarivanje svih propisanih prava, pa i prava na zdravstvenu zaštitu koju osiguranici ostvaruju u zdravstvenim ustanovama iz Mreže zdravstvenih ustanova i u zdravstvenim ustanovama sa kojima je Fond zaključio ugovore o pružanju usluga, kao i polazeći od načela zaštite prava osiguranika.

      Donošenje pravilnika ima pozitivan uticaj na ostvarivanje prava osiguranih lica u smislu da će im se refundirati troškovi u stvarnom iznosu, i to: na ime medicinsko-tehničkih pomagala koja se izdaju na recept, a osiguranici ih nisu mogli obezbijediti u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, na ime medicinskih sredstva koja se ugrađuju u ljudski organizam, a osiguranici ih nisu obezbijedili u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je obavljeno liječenje ili na ime pruženih zdravstvenih usluga koje po uputu izabranog doktora nisu mogli da obezbijede kod ugovornih davalaca zdravstvenih usluga. Refundacija se osiguranom licu odobrava prema stvarnim troškovima plaćene usluge, kupljenog pomagala ili medicinskog sredstva. Na ime kupljenog lijeka sa Liste ljekova, koji osigurano lice nije moglo da podigne na recept u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, refundira se iznos u visini cijene lijeka utvrđene Listom ljekova, a ukoliko u Listi lijekova nema utvrđene cijene za lijek koji se refundira, u visini maksimalne cijene lijeka koju je utvrdila Agencija za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore.

      · Fond je po prvi put donio Pravilnik o načinu i postupku ostvarivanja prava na liječenje hiperbaričnom oksigenom terapijom, kojim su propisane medicinske indikacije za ovo liječenje i dužina trajanja liječenja. Sastavni dio pravilnika je Lista indikacija za upućivanje osiguranih lica na HBO liječenje, kojim je obezbijeđen jednak pristup osiguranim licima za ovaj vid liječenja u propisanoj dužini liječenja.

      · Takođe prvi put je donijet i Pravilnik o vrstama, standardima i indikacijama za medicinska sredstva koja se ugrađuju u ljudski organizam u postupcima liječenja osiguranih lica koji nije postojao u okviru pravne regulative za ostvarivanje prava. Pravilnik je donijet zbog potreba utvrđivanja obima i standarda medicinskih sredstava koja se osigurnaicima ugađuju u organizam za vrijeme operacija (tzv. implanti) Pravilnik je pripremljen uz saradnju ljekara Kliničkog centra Crne Gore i obuhvata implantante koji se ugrađuju u ljudski organizam iz svih medicinskih oblasti. Lista implantata, koja je sastavni dio pravilnika sadrži vrste, nazive implantata, materijale od kojih su izrađeni i sl.
      · Fond je 2017. godine donio Pravilnik o načinu i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenju u inostranstvu koji je definisao proceduru ostvarivanja ovog prava. Kao značajan uspjeh u ostvarivanju prava osiguranih lica jeste nesmetano obezbjeđivanje liječenja u inostranstvu na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, za osigurana lica kada se liječenje uspješno ne može sprovesti u javnim zdravstvenim ustanovama Crne Gore. U svim slučajevima gdje su ispunjene pretpostavke za upućivanje na liječenje u inostranstvo, ukupne troškove liječenja, kao i troškove putovanja osiguranika i njegovog pratioca snosi Fond za zdravstveno osiguranje.

      Posebno treba istaći da su djeca stavljena kao prioritet kod predlaganja i odobravanja liječenja van Crne Gore. U dogovoru sa Institutom za bolesti djece i udruženjima roditelja djece koja boluju od najtežih bolesti ili rijetkih bolesti, omogućeno je da se predlaže liječenje u svim referentnim evropskim centrima ukoliko doktori ocijene da je moguće liječenje i izliječenje. Potpisan je ugovor za liječenje urođenih srčanih mana kod djece sa jednom od referentnih bolnica u Italiji – Poliklinici San Donato iz Milana.

      Kroz proces ugovaranja zdravstvene zaštite sa inostranim ustanovama postignute su određene povoljnosti koje se ogledaju kroz ugovaranje plaćanja po završenom liječenju (ZU u Srbiji, Klinički centar Zagreb, bolnica Acibadem u Turskoj) kao i kroz sniženje cijena određenog broja zdravstvenih usluga, prijem osiguranika bez čekanja na liječenje, visokokvalitetna zdravstvena usluga i smještaj i sl.

      Ø Informatizacija i razvoj digitalizacije sistema, na dobrobit zdravstvenog sistema i osiguranika, u periodu 2016-2020.g Integralni informacioni sistem bilježi zasigurno najveći rast kada se uzme u obzir dinamika i uspješna realizacija brojnih projekata, u odnosu na vremenski period od 4 godine o kojem govorimo. Informatizacija zdravstvenog sistema i njegova digitalna transformacija bile su jedan od prioriteta u poslovanju Fonda. Pored održavanja i administracije sitema što je redovna obaveza, kroz stalnu inicijativu i projekte nadogradnje i proširenja Integralnog informacionog sistema zdravstva ostvareni su značajni rezultati u mnogim segmentima zdravstvenog sistema. Ovdje govorimo o jednom od najvećih, ako ne i najvećem informacionom sistemu u državi, sa 13 informacionih podsistema, koji koristi preko 6 500 korisnika iz zdravstva, preko 300 pravnih lica/ustanova i institucija iz sistema zdravstva, sa preko 4 000 računara, kao i trenutno preko 150 000 građana. Stepen razvoja naših sistema i digitalizacije procesa najbolje potvrđuju ostvareni rezultati, a vidljivi su kroz precizne i mjerljive podatke.

      Napomenućemo prije svega poslednja priznanja i nagrade sa najvećih adresa, kao što su Direktorat za informatiku Evropske komisije i ostale za platformu eZdravlje i elektronske servise u zdravstvu, koji su već premašili broj od milion izbjegnutih kontakata prilikom pružanja zdravstvenih usluga i na taj način dali ogroman doprinos očuvanju javnog zdravlja u periodu pandemije. Jačanje resursa, kako kadrovskih tako i tehničkih bila je osnovna obaveza i preduslov ovakvom razvoju u oblasti IT. Pored toga, troškovi generisani u pravcu proširenja izrade novih sistema, možemo slobodno reći da su zanemarljivi. Sve navedeno, kao i ono što slijedi u daljem tekstu, najbolji je dokaz stepena razvoja, ali i potvrđuje i sistematski pristup, planski razvoj, viziju i jasnu strategiju koju je Fond imao u proteklih 4 godine. Navodimo najznačajnije i najkompleksnije projekte koje se odnose na digitalizaciju zdravstvenog sistema:

      Ažuriranje baze osiguranih lica u skladu sa bazama podataka iz CROO i CRS

      Obimnom aktivnošću stvaranja neophodnih tehničkih preduslova, Fond za zravstveno osiguranje Crne Gore realizovao je Projekat automatskog ažuriranja baze podataka osiguranih lica na zdravstveno osiguranje.

      Jedna od prvih aktivnosti podrazumijevala je automatsko preuzimanje podataka iz Centralnog registra stanovništva (CRS), koji vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, prije svega podataka o umrlim licima. Naime, Ministarstvo unutrašnjih poslova je shodno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o centralnom registru stanovništva, preuzelo evidencije iz Centalnog registra stanovništva.

      Zahvaljujući postignutoj saradnji sa nadležnim službama MUP-a, stručne službe Fonda, preuzele su podatke iz CRS-a o umrlim licima, na osnovu kojih je u bazi osiguranika Fonda izvršena odjava sa zdravstvenog osiguranja, zbog smrti, tako da su isti po automatizmu odjavljeni sa evidencija izabranih doktora, na koji način je omogućena registracija novih osiguranika kod izabranih doktora, za gotovo isti broj.

      Automatsko ažuriranje baze osiguranika na osnovu podataka iz Centralnog registra stanovništva vrši se po dogovorenoj dinamici, tj. jednom sedmično.

      U narednom periodu nastavljeno je ažuriranje baze izbjeglih i interno raseljenih lica koja imaju pravo na zdravstvenu zaštitu na osnovu zdravstvenog kartona koji im je izdao Fond, a prema podacima dobijenim iz MUP-a o broju ovih lica koji su u postupku dobijanja statusa lica sa stalnim boravkom, a nakon toga i automatsko ažuriranje baze podataka Fonda i za ostale kategorije osiguranika i statuse osiguranja.

      U skladu sa tim, osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje sada ostvaruju prava iz zdravstvenog osiguranja u područnim jednicama/filijalama Fonda prema opštini prebivališta.

      Odredjivanje nadležne filijale svim osiguranicima Fonda izvršeno je u skladu sa podatkom o opštini u kojoj su izabrali doktora,a za osiguranike koji nemaju izabranog doktora nadležna filijala odredjena je prema opštini prebivališta iz CRS-Centralnog registra stanovništva koji vodi MUP. Dakle, promjena nadležne područne jedinice/filijale se vrši isključivo prema podacima o opštini prebivališta osiguranika iz CRS-a.

      – Elektronski recept

      Još jedna od aktivnosti na poboljšanju kvaliteta usluga je isključivanje iz sistema štampane verzije recepta, odnosno da ljekari prilikom propisivanja pacijentima ne izdaju papirne obrasce (osim u specifičnim situacijama, kako je to zakonom predviđeno). Realizacija elektronskog recepta omogućena je u svim državnim i privatnim apotekama na teritoriji Crne Gore. Omogućena je štampa Izvještaja o propisanoj terapiji, koje će ljekari izdavati pacijentima na osnovu ličnog zahtjeva. To u slučajevima propisivanja većeg broja recepata (dužeg spiska propisane terapije), sa ciljem lakšeg snalaženja pacijenata prilikom realizacije recepata.
      – Implementacija laboratorijskog informacionog sistema

      Fond je sa uspjehom i do kraja realizovao sve aktivnosti na implementaciji laboratorijskog informacionog sistema na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Novi sistem implementiran je u laboratorijama svih domova zdravlja, odnosno na primarnom nivou.
      Na ovaj način obezbijeđena je informatička podrška laboratorijskim procedurama u svim domovima zdravlja u Crnoj Gori koji u svom sastavu vrše ovu vrstu dijagnostike.
      Naravno tu su prije svega osnovne prednosti koje je ovaj sistem donio za pacijente i ljekare, a to je elektronski i automatski prenos nalaza iz laboratorije do izabranog doktora, njihovo smještanje u elektronski karton pacijenta, arhiviranje, praćenje i upoređivanje određenih parametara, što sve doprinosi lakšoj, bržoj i efikasnijoj ukupnoj dijagnostici i liječenju pacijenata.

      Sljedeći projekat Fonda, u cilju informatizacije laboratorija u kompletnom zdravstvenom sistemu i njihova međusobna integracija, jeste uvođenje LIS-a na sekundarnom nivou. Nakon uvođenja LIS-a i na sekundarnom nivou, ostvareni su benefiti i unaprijeđenja, u smislu umrežavanja i razmjene elektronskih nalaza i rezultata analiza među ustanovama na različitim nivoima zdravstvene zaštite – među izabranim doktorima i specijalistima, tako da neće biti ponavljanja ili dupliranja istih analiza u okviru laboratorijske dijagnostike. Takođe, nakon informatizacije laboratorija na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite može se ići sa ukidanjem štampanja labaratorijskih nalaza kada to nije neophodno, što će sve ukupno rezultirati smanjenjem troškova.

      – Ukidanje ovjere zdravstvene knjižice

      Ukidanje ovjere zdravstvene knjižice u filijalama i područnim jedinicama Fonda, je posebno izazvalo pozitivne reakcije osiguranika. Naime, nadogradnjom Integralnog informacionog sistema zdravstva i njegovom punom integracijom sa nadležnim registrima u državi, stvorili su se uslovi da se ovaj proces automatizuje, odnosno da se uvede novi koncept, tzv.elektronske validnosti.

      Osiguranici ne ovjeravaju knjižice po starom, već sistem na osnovu podataka iz Poreske uprave i MUP-a vršiti automatsku ovjeru ili validaciju zdravstvene knjižice. Na isti način vrši se i ukidanje njene validnosti. Takođe u svim ustanovma u zdravstvenom sistemu uvedena je automatske kontrole validnosti.

      Kompletan izvještaj

    • #14012

      Iz ugla doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, od početka pandemije do danas, bilo je dosta problema vezanih za ostvarivanje zdrvsvtene zaštite ne covid 19 pacijenata . Ono na šta najviše ukazuju kako ljekari tako i korisnici usluga , tj pacijenti jeste akutni nedostatak kadra ,doktora, za obavljenje  djelatnosti koje nisu vezane za covid usluge i pacijente. Dugo čekanje na pregled, veliki broj pacijenata na nedovoljan broj ljekara, obustava rada specijalističkih i subspecijalističkih ambulanti u KCCG je dovela do prelivanje pacijenata na primarni nivo i  opterećenost  izabranih doktora.

      Značajno povećanje obima posla u domovima zdravlja kako u covid tako i u ambulantama primarne zdravstvene zaštite , dovelo je do iscrpljivanja kako fizičkih tako i mentalnih snaga zaposlenih  , zaražavanje sars cov2 virusom značajnog broja ljekara kao i  opravdane spriječenosti za rad  ( bolovanja ) . Sve je to uticalo na organizaciju rada službi ,usled osjetnog manjka kadra , a opet se u konačnom prenosilo na pacijente u smislu da na vrijeme nisu mogli dobiti potrebnu zdravstvenu zaštitu ili uslugu.

      U zaključku , jedan od najvećih problema koji se osjetio  i sa kojim se i dalje usočavamo tokom pandemije jeste nedostatak kadra ,tj nedovoljan broj ljekara  na nivou  primarne zdravsvene  zastite.

    • #14028

      Ministarstvo zdravlja Crne Gore

      Ministarki dr Jeleni Borovinić Bojović

      Predmet: Molba za nagrađivanje prema radu

       

      Poštovana Ministarko dr Borovinić Bojović,

      Dopisom od 23.2.2021.godine obratila sam se molbom, direktoru ustanove SPB Dobrota Petru Abramoviću, za povećanje zarade od 30% za tekući mjesec zaposlenim medicinskim sestrama i tehničarima na odjeljenju za produženo liječenje muško otvoreno, zbog dodatnog angažovanja u tretmanu pacijenata oboljelih od infekcije koronavirusom, čiji je broj na dan 05.03.2021. dostigao čak 30, od 47 hospitalizovanih pacijenata na ovom odjeljenju.

      Zaposleni su bespogovorno, sa punom moralnom i profesionalnom odgovornošću, a bez prethodno sprovedenih pripremnih mjera zaštite (pošto je do pojave inficiranih pacijenata došlo iznenada), prihvatili rad sa covid pozitivnim pacijentima u tehnički nemogućim uslovima izolacije.

      Dobila sam odgovor da je za takvu vrstu nagrade neophodna saglasnost Ministarstva zdravlja, te da je direktor SPB Dobrota g-din Abramović, uputio našu molbu Ministarstvu.

      Smatram da se u novonastaloj složenoj situaciji u bolnici, obim i težina radnih zadataka osoblja odsjeka VI muško i II muško (odjeljenja za produženo liječenje otvoreno) a naročito nivo rizika po sopstveno zdravlje, ne može upoređivati sa trenutnim režimom rada i izloženosti na drugim odjeljenjima, na kojima se ne obavlja intenzivna terapija i njega somatski ugroženih, zaraženih pacijenata.

      Dakle, zbog dodatnog angažovanjau naporima da se pod kontrolu stavi nastala epidemiološka situacija na odjeljenjima VI muško i II  muško (za produženo liječenje otvoreno), a u uslovima nedostatka srednjeg medicinskog kadra za redovan režim rada, molim da nagradite, shodno pravilniku o nagrađivanju, povećanjem na lični dohodak za tekući mjesec, osoblje koje je aktivno zaposleno.

       

      Kako smo obaviješteni da je direktor bolnice praktično odmah proslijedio naše molbe Ministarstvu zdravlja, dana 05.04.2021. dobili smo odgovor da smo odbijeni za nagradu u vidu povećanja na lični dohodak, kao i novčanu nagradu Vlade Crne Gore u iznosu od 250 eura, uz obrazloženje da SPB Dobrota nema Covid ambulantu.

      U isto vrijeme na odjeljenju VII žensko – akutno došlo je do pojave cvoid infekcije kod sada već pet pacijentkinja, koje su smještene među teško oboljelim psihijatrijskim pacijentkinjama, ali covid negativnim, jer ne postoje tehničke mogućnosti za njihovu izolaciju. Pošto je osoblje odjeljenja zatečeno takvom situacijom, uz dodatne napore za zbrinjavanje Covid pozitivnih pacijentkinja, čak 4 od 8 smjenskih sestara su se zarazile korona virusom.

      Iako zvanično nijesmo Covid bolnica, a nijesmo imali mogućnost zbog preopterećenosti kapaciteta Covid centara da upućujemo pacijente van ustanove, praktično smo zbrinjavali, pored teških psihoza i pacijente i pacijentkinje sa težim kliničkim oblicima Covid infekcije.

      Iz pomenutih razloga smatramo umjesnim da se zaposleni koji su angažovani na radu sa Covid pacijentima nagrade, kao što je pomenuto, sa 30% na lični dohodak za tekući mjesec, pored gore navedenog osoblja, i osoblje odjeljenja VII žensko akutno.

       

       

       

      S poštovanjem,

      Dr T. Mijatović Papić

      Načelnica odjeljenja za produženo liječenje muško otvoreno

       

    • #14030

      Od Ministrastva zdravlja Crne Gore dobili smo obavještenje da su na sjednici Vlade zaključeni novi spiskovi za novčanu pomoć od 250 eura za rad u COVID ambulantama.

      Time je SPB u Dobroti odobren zahtjev za isplatu kod 28 zaposlenih.

       

Viewing 5 reply threads
  • You must be logged in to reply to this topic.

©2021 dijalozi.me

Log in with your credentials

Forgot your details?