- This topic has 7 replies, 1 voice, and was last updated 3 years, by
.
-
Posts
-
-
U susret predstojećim izborima Sindikat doktora medicine želio se detaljnije upoznati sa stavovima i programima
partija u vezi sa pitanjima koja su interes članova sindikata, ljekara kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Tim povodom smo svim političkim partijama i koalicijama proslijedili ovaj set pitanja, a njihove odgovore ćemo objaviti u cjelosti.1. Da li smatrate da zarade ljekara u Crnoj Gori treba povećati? Ukoliko osvojite vlast šta ćete
uraditi u vezi sa zaradama ljekara u prvih godinu dana mandata?
2. Do sada se socijalni dijalog u oblasti zdravstva vodio samo između Ministarstva zdravlja i
reprezentativnih sindikata? Da li smatrate da strukovna udruženja trebaju biti uključena u
socijalni dijalog? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi tim povodom?
3. U kojoj mjeri ste zainteresovani da u proces utvrđivanja prioriteta za donošenje akcionih
planova i strategija, koje se tiču unaprjeđenja zdravstva, ukljucite zdravstvene radnike i
strukovna udruzenja?
4. Da li smatrate da ljekari treba da budu prepoznati Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a
da se kolektivnim ugovorom regulišu druge specifičnosti koje se odnose na njihov rad?
5. Da li smatrate da je ograničavanje prava na štrajk suprotno Ustavu Crne Gore?
6. Ukoliko osvojite vlast, da li ste spremni da u prvoj godini mandata pokrenete pitanje
izmjene zakona koji tretiraju mogucnost organizivanja štrajka i omogućite da i sindikati koji nisu
reprezentativni mogu organizovati štrajk?
7. Da li ćete se zalagati za osnivanje fonda za izgradnju stanova za ljekare?
8. Da li biste zakonom ograničili dozvoljeni prekovremeni rad u zdravstvenim ustanovama?
9. Da li ste spremni da, ukoliko osvojite vlast, u prvoj godini mandata, pokrenete izmjene zakona
u pogledu ograničavanja partijskog zapošljavanja i protiv partijskog postavljanja direktora?
10. Ukoliko osvojite vlast, na koji način ćete pristupiti pitanju postavljanja direktora u
zdravstvenim ustanovama?
11. Ukoliko osvojite vlast, da li ćete planirati gradnju opšte bolnice u PG? -
Odgovori partije Ujedinjena Crna Gora:
1. Da li smatrate da zarade ljekara u Crnoj Gori treba povećati? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi u vezi sa zaradama ljekara u prvih godinu dana mandata?
– Apsolutno da! Plate ljekara se moraju povećati i na taj način uvažiti njihov društveni status, rad i dugotrajno školovanje. Prvo šta treba uraditi jeste racionalizacija zdravstvenog budžeta kojim bismo u prvoj godini podigli plate ljekara za 30 do 35% u odnosu na sadašnje.
2. Do sada se socijalni dijalog u oblasti zdravstva vodio samo između Ministarstva zdravlja i reprezentativnih sindikata? Da li smatrate da strukovna udruženja trebaju biti uključena u socijalni dijalog? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi tim povodom?
– Uključivanje strukovnih udruženja je od suštinske važnosti za dijalog u zdravstvu. Dosadašnja praksa se svodila na formalno “dijalog” sa podobnim sindikatima čija je reprezentativnost u zdravstvu i najmanju ruku upitna. Na ovaj način bi u dijalogu bili zastupljeni svi činioci zdravstvenog sistema uključujući strukovne sindikate ali i one koji ne pripadaju sindikalnom organizovanju.
3. U kojoj mjeri ste zainteresovani da u proces utvrđivanja prioriteta za donošenje akcionih planova i strategija, koje se tiču unaprjeđenja zdravstva, ukljucite zdravstvene radnike i strukovna udruzenja?
– Donošenje odluka vezano za određivanje prioriteta u zdravstvenom sistemu Crne Gore do sada nije postojalo. Uspostavljanje nekakvih zdravstvenih komisija i savjeta čija je glavna uloga bila upravo uspostavljanje smjera razvoja zdravstvenog sistema, uglavnom su konstituisani sa nekompetentnim politički podobnim pojedincima. Ovakava praksa će se prekinuti i u donošenju stateški bitnih odluka vezano za zdravstveni sistem donosiće se u najširem konsenzusu u koji će biti uključeni svi faktori i sva stukovna udruženja koja će odgovorno učestvovati u tom procesu. Uspostavljanje širokog konsenzusa je garant dobrih zdravstvenih politika.
4. Da li smatrate da ljekari treba da budu prepoznati Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a da se kolektivnim ugovorom regulišu druge specifičnosti koje se odnose na njihov rad?
– Zarade u zdravstvu, posebno ljekara kao nosioca posla moraju biti određene posebnim ugovorima između poslodavca i ljekara. U sklopu tih ugovora postaviće se standardi, odnosno limiti o minimalnoj mogućoj zaradi ispod koje poslodavac, bilo privatnik bilo direktor javnih zdravstvenih ustanova neće moći da potpisuje ugovor. Naravno, za ljekare javnih zdravstvenih ustanova određivaće se optimalno koeficijenti u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru. Posebnim ugovorima će se omogućiti i drugi vidovi angažovanja ali uz jasnu transparentnost istih.
5. Da li smatrate da je ograničavanje prava na štrajk suprotno Ustavu Crne Gore?
– Svako ograničavanje prava na štrajk je ugrožavanja osnova demokratije. Svi zaposleni, uključujući i ljekare imaju pravo da iskažu svoje nezadovoljstvo štrajkom uz neke specifičnosti koje podrazumevaju održavanje kontinuiteta pružanja hitnih medicinskih usluga što je utkano u svijest svakog zdravstvenog radnika.
6. Ukoliko osvojite vlast, da li ste spremni da u prvoj godini mandata pokrenete pitanje izmjene zakona koji tretiraju mogucnost organizivanja štrajka i omogućite da i sindikati koji nisu reprezentativni mogu organizovati štrajk?
– U nastavku prethodnih konstatacija, odgovorno tvrdimo da će izmene Zakona o štrajku sa posebnom osvrtom na zdravstveni sistem biti jedan od prioriteta nove demokratske vlasti jer uređenje ovog zakona predstavlja temelj demokratije.
7. Da li ćete se zalagati za osnivanje fonda za izgradnju stanova za ljekare?
– U sklopu poboljšanja društvenog statusa ljekara podrazumijeva se i rješavanje stambenog pitanja ljekara. Izgradnja besplatnih stanova je utopija koju nikada nećemo obećavati jer se mi bavimo ozbiljnom, realnom politikom. Naše zalaganje u smislu rješavanja stambenih problema ljekara posebno će se odnositi na subvencije, obezbjeđivanje povoljnih kredita i određenih poreskih olakšica po ugledu na neke napredne demokratije. U osnovi ćemo se boriti za ljekara koji će svojim, zarađenim sredstvima, moći da obezbjedi sebi pristojan život dostojan profesije kojom se bave.
8. Da li biste zakonom ograničili dozvoljeni prekovremeni rad u zdravstvenim ustanovama?
– Dozvoljeni prekovremeni rad ljekarima obezbijediće se kroz dijalog i najbolja moguća rješenja. Naravno, ponudićemo prekovremeni i dopunski rad u sladu sa najsavremenijim rješenjima. Ponudićemo i mogućnost podjele radnog vremena između javnih i privatnih zdravstvenih ustanova tako da ukupno radno vrijeme ne dovede do iscrpljivanja ljekara.
9. Da li ste spremni da, ukoliko osvojite vlast, u prvoj godini mandata, pokrenete izmjene zakona u pogledu ograničavanja partijskog zapošljavanja i protiv partijskog postavljanja direktora?
– Partijsko zapošljavanje i partijsko postavljanje direktora javnih zdravstvenih ustanova će biti fokus naše borbe i suština promjena koje će se biti odmah vidljive u zdravstvu. Zakonska regulativa koja će ograničavati buduće Ministre i menadžment da se late partitokratije I dosadašnje prakse će, na taj način biti onemogućene.
10. Ukoliko osvojite vlast, na koji način ćete pristupiti pitanju postavljanja direktora u
zdravstvenim ustanovama?– Konkursi na kojima će se realno procjenjivati inventivnost i inovativnost kao i menadžerski kapacitet biće jedini uslov za postavljanje na menadžerske pozicije u zdravstvu. Takođe, odgovornost će biti jedan od temeljnih postulata novog menadžment sistema u zdravstvu.
11. Ukoliko osvojite vlast, da li ćete planirati gradnju opšte bolnice u PG?
– Crna Gora sa svojih 7 akutnih bolnica kao i Kliničkim centrom u potpunosti zadovoljava, čak i prevazilazi broj kreveta na 100.000 stanovnika ali ozbiljna analiza koja bi dala ozbiljnu reform nikada nije urađena. Klinički centar Crne Gore predstavlja akutni (opštu) bolnicu za stanovništvo glavnog grada, Danilovgrada i Kolašina gde grvaitira oko 240.000 stanovnika. Izgradnja još jedne oošte bolnice je apsolutno neopravdana sa stanovišta zdravstvenog menadžmenta kao I zdravstvene ekonomije jer bi podrazumijevala neracionalno trošenje novca poreskih obveznika. To bi značilo pored izgradnje novih kapaciteta plaćanje novog menadžmenta sto je u suprotnosti sa onim za šta se mi zalažemo a to je reorganizacija zdravstvenog sistema u menadžment sistemu i njegova racionalizacija. Jedino šta treba uraditi jeste podići kapacitet KCCG za 100 do 150 kreveta koji će pokrivati urgentnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu. Takođe, naglašavamo da tercijarna usluga u sklopu svih usluga KCCG sa manje od 20% sto znači da bi otvaranje druge akutne bolnice u Podgorici bila apsolutno neopravdano po svim kriterijumima.
-
Odgovor partije URA ispred koalicije Crno na bijelo:
1. Da li smatrate da zarade ljekara u Crnoj Gori treba povećati? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi u vezi sa zaradama ljekara u prvih godinu dana mandata?
– Plate ljekara nijesu ni priblizno onolike kolike bi morale biti i u Crnoj Gori. Zalagali smo se i do sada na adekvatnoj valorizaciji ljekarskog rada. Ukoliko budemo u stanju da donosimo odluke to pitanje ćemo drzati u fokusu javnosti iako mislimo da u postojecim okolnostima budžetskog sloma nije moguce ocekivati znacajnije povecanje. Po nama treba insistirati na preraspodjeli društvenog dohotka gdje bi tretman ljekara na društvenoj lestvici bio znatno bolji. Stojimo na raspolaganju da zajedno radimo sa sindikatom doktora medicine po ovom i po drugim pitanjima.
2. Do sada se socijalni dijalog u oblasti zdravstva vodio samo između Ministarstva zdravlja i reprezentativnih sindikata? Da li smatrate da strukovna udruženja trebaju biti uključena u socijalni dijalog? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi tim povodom?
– Mislimo da je to neophodno obzirom na značaj rada doktora. Vjerujemo da ce to biti moguće jer će buduce ministarstvo sigurno imati vise senzibiliteta I demokratičnosti da uključi sve relevantne subjekte sindikalne asocijacije doktora u donošenje značajnih odluka po struku. To znači da smo spremni da ovaj problem rješavamo sa ukupnom doktorskom sindikalnom organizacijom.
3. U kojoj mjeri ste zainteresovani da u proces utvrđivanja prioriteta za donošenje akcionih planova i strategija, koje se tiču unaprjeđenja zdravstva, ukljucite zdravstvene radnike i strukovna udruzenja?– Apsolutno smo zaintersovani i smatramo da bez zajedničkog rada ne može biti kvalitetnih i održivih rješenja.
4. Da li smatrate da ljekari treba da budu prepoznati Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a da se kolektivnim ugovorom regulišu druge specifičnosti koje se odnose na njihov rad?– Slažemo se da tu treba tražiti rješenja jer po našem mišljenju postoji mali prostor iz budžeta zdravstva uzimajuci u obzir ono sto nas očekuje u budućim godinama. Bez obzira na postojeću i buduću situaciju mi podrzavamo da se u kolektivnom ugovoru predvide specifičnosti koje bi podrazumijevale da se prepozna vrhunski kvalitet, rad i otežani uslovi rada. Bez tih rješenja sistem neće prepoznati najbolje uz opasnost da ostanemo bez njih.
5. Da li smatrate da je ograničavanje prava na štrajk suprotno Ustavu Crne Gore?– Pravo na štrajk uz očuvanja minimalnih uslova rada u smislu zbrinjavanja hitnih slučajeva je nas stav. Treba razumjeti da zdravstvena zastita gradjana osim medicinskog aspekta ima socijalni I humani i iz tog razloga trebamo biti oprezni kod donošenja odluka o štrajku, koji u isto vrijeme smatramo i zakonitim i neophodnim kao mjeru pritiska da se ubrza donosenje rješenja koja zadovoljavaju ljekare.
6. Ukoliko osvojite vlast, da li ste spremni da u prvoj godini mandata pokrenete pitanje izmjene zakona koji tretiraju mogucnost organizivanja štrajka i omogućite da i sindikati koji nisu reprezentativni mogu organizovati štrajk?
– Spremni smo da razgovaramo sa Vašim sindikatom i trazimo najbolja rješenja.
7. Da li ćete se zalagati za osnivanje fonda za izgradnju stanova za ljekare?
– Hoćemo. Naravno, uz mnogo bolju valorizaciju ljekarskog rada čime je moguce proširiti mogucnosti rjesavanja stambenih pitanja i udruženim sredstvima, dakle sredstvima fonda i ličnim učešćem.
8. Da li biste zakonom ograničili dozvoljeni prekovremeni rad u zdravstvenim ustanovama?– Ljekarima treba dozvoliti prekovremeni rad u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Misljenja smo da ljekari treba da pružaju zdravstvenu zastitu u okviru zakona naravno i u skladu sa njihovim zdravstvenim stanjem te da su na dispoziciji pacijentima čitavog zivota.
9. Da li ste spremni da, ukoliko osvojite vlast, u prvoj godini mandata, pokrenete izmjene zakona u pogledu ograničavanja partijskog zapošljavanja i protiv partijskog postavljanja direktora?– Dio nase politike se odnosi na to pitanje. Protiv smo partijskog zapošljavanje a za afirmaciju sposobnosti kao ključnog kriterijuma. Spremni smo da pokrenemo izmjene zakona jer smatramo da samo znanje i rezultati rada, pogotovu na mjestima gdje se donose teške odluke i gdje je odgovornost neupitna mogu pomjeriti stvari nabolje u našoj zajednici.
10. Ukoliko osvojite vlast, na koji način ćete pristupiti pitanju postavljanja direktora u zdravstvenim ustanovama?– Zalagaćemo se da se za direktorska mjesta raspisuje javni oglas i da se odluke o izboru donose saglasno referencama i predhodnim iskustvima. To nece ici lako jer ce svaka vlast zeljeti da direktor bude iz partije ili njenog okruzenja. Činjenice da je partijsko rukovodjenje iz iskustva veoma loše i sa puno improvizacija, vjerujem da dolazi vrijeme i da cemo uskoro imati nacionalni konsenzus, da najbolji kadrovi vode institucije, pa i zdravstvene.
11. Ukoliko osvojite vlast, da li ćete planirati gradnju opšte bolnice u PG?– U Crnoj Gori imamo dovoljno bolnica, mozda ih i imamo vise nego sto je potrebno. Cinjenica da je prosjecna popunjenost bolnica oko 50% i manje, ne ukljucujuci KC govori da sa vise opreznosti donosimo odluke o izgradnji novih kapaciteta i da to treba biti zasnovano na studijama potreba a ne na individualnim projekcijama ministrstava, koje su često pokrice za koruptivne aktivnosti. Što se tice KCCG, mi smo/URA/ u strategiji zdravstva, izmedju ostalog, predvidjeli njegovu dogradnju u smislu da postojeci kapaciteti budu bolnica drugog nivoa, kako Vi navodite opsta bolnica, a da se dogradi bolnica III nivoa sa Urgentnim blokom koji ce biti povezani sa postojecom zgradom toplom vezom. To je nas predlog. Smatramo da treba otvoriti raspravu o tome, formirati timove koji ce reci sta i kako, napraviti projekat i krenuti kad se obezbijede sredstva. Vlada nije reagovala na te nase ideje. Ukoliko budemo u situaciji da odlučujemo pokrenućemo sve mehanizme da se stvari pomjere sa mrtve tačke jer to je za gradjane jako vazna stvar.
-
Odgovori partije Demokratska Crna Gora ispred koalicije Mir je naša nacija:
1. Da li smatrate da zarade ljekara u Crnoj Gori treba povećati? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi u vezi sa zaradama ljekara u prvih godinu dana mandata?
Da, u više navrata Demokrate su isticale značaj povećanja zarada ljekarima. Složenost posla, nivo odgovornosti koji poziv ljekara nosi moraju biti objektivno cijenjeni ako hoćemo savremeno društvo zasnovano na pravim vrijednostima, ako hoćemo društvo orjentisano ka intersu cjelokupne zajednice, ka građanima a ne ka politički privilegovanim grupama. Već u prvoj godini mandata bismo povećali plate ljekarima i to iz već postojećeg budžeta koji se u mnogim stavkama pogrešno i loše raspoređuje. Naš prioritet bi bilo povećanje zarada u zdravstvu.
2. Do sada se socijalni dijalog u oblasti zdravstva vodio samo između Ministarstva zdravlja i reprezentativnih sindikata? Da li smatrate da strukovna udruženja trebaju biti uključena u socijalni dijalog? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi tim povodom?
– Strukovna udruženja kao što im i sam naziv govori su glas struke. Njihovim isključivanjem značajno se smanjuje kvalitet bilo koje odluke koja se donosi za račun te struke. Takav rad je odlika jednoumlja čemu se mi izričito protivimo. Uvijek ćemo sarađivati sa strukovnim udruženjima i zajedno sa njima, koristeći se njihovim prijedlozima donositi odluke i strategije od interesa za struku a samim tim i za cijelo društvo.
3. U kojoj mjeri ste zainteresovani da u proces utvrđivanja prioriteta za donošenje akcionih planova i strategija, koje se tiču unaprjeđenja zdravstva, ukljucite zdravstvene radnike i strukovna udruzenja?
– Kako biste znali ili prepoznali problem morate razgovarati sa nosiocima posla, sa ljudima čijim radom se sistem održava. Prilikom utvrđivanja prioriteta, donošenja akcionih planova i strategija kvalitet rada zavisiće od širine konsenzusa. Ako imate ljude koji stategiju trebaju implementirati a nijesu konsultovani niti su učestvovali u njenoj izradi a od njih zavisi cijeli proces implementacije možete očekivati samo probleme.
4. Da li smatrate da ljekari treba da budu prepoznati Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a da se kolektivnim ugovorom regulišu druge specifičnosti koje se odnose na njihov rad?
– Apsolutno, podržavamo taj prijedlog.
5. Da li smatrate da je ograničavanje prava na štrajk suprotno Ustavu Crne Gore?
– Jeste suprotno Ustavu.
6. Ukoliko osvojite vlast, da li ste spremni da u prvoj godini mandata pokrenete pitanje izmjene zakona koji tretiraju mogucnost organizivanja štrajka i omogućite da i sindikati koji nisu reprezentativni mogu organizovati štrajk?
– Podržali bismo tu inicijativu uz napomenu da je uvijek potrebno obezbijediti minimum procesa rada kako bi se zbrinjavala sva hitna stanja i u toj situaciji izbjeglo ugrožvanje zdravlja građana kojima je potrebna hitna medicinska usluga. Sigurni smo da ovo nije potrebno napominjati nijednom zdravstvenom radniku, jer je upravo ova specifičnost razlog zbog kojeg se u zdravstvu najteže odlučuju na štrajk.
7. Da li ćete se zalagati za osnivanje fonda za izgradnju stanova za ljekare?
– Apsolutno. To mora biti jedan od prioriteta kadrovske politike u zdravstvu. Obaveza je svake države da vodi računa o zdravlju građana i da učini sve što je u njenoj moći da u današnjim vremenima makar nekim vidom olakšica motivise svoje zdravstvene radnike a naročito mlade da ostanu u javnom zdravstvu Crne Gore.
8. Da li biste zakonom ograničili dozvoljeni prekovremeni rad u zdravstvenim ustanovama?
– Da, ali bi prvenstveno intenzivno radili na pojačavanju kadrovskih kapaciteta u zdravstvu kako zdravstvo Crne Gore ne bi više moralo funkcionisati na entuzijazmu iscrpljenih ljekara.
9. Da li ste spremni da, ukoliko osvojite vlast, u prvoj godini mandata, pokrenete izmjene zakona u pogledu ograničavanja partijskog zapošljavanja i protiv partijskog postavljanja direktora?
– Apsolutno se zalažemo za eliminisanje partijskog zapošljavanja i postavljanja direktora po partijskoj matrici. Direktori bi se birali na javnim konkursima, javnim nadmetanjem kroz programe koje ponude, i znanjem koje moraju imati ili usvojiti iz oblasti menadžmenta u zdravstvu. Politička korupcija koja se ogleda u partijskom postavljanju direktora pogubno je uticala na kvalitet vođenja zdravstvenog sistema Crne Gore.
10. Ukoliko osvojite vlast, na koji način ćete pristupiti pitanju postavljanja direktora u zdravstvenim ustanovama?
– Javnim konkursom, obezbjeđivanjem i obavezivanjem na edukaciju iz oblasti menadžmenta u zdravstvu.
11. Ukoliko osvojite vlast, da li ćete planirati gradnju opšte bolnice u PG?
– Mislimo da bi dobra ideja bila da se postojeći KC preformuliše u opštu bolnicu, a da se pristupi gradnji novog sofisticiranog KC. Ovo iz razloga kako bi se najzad razdvojile usluge sekundarnog i tercijarnog nivoa koje se trenutno miješaju u KC, ali to bi svakako bio predmet sistematične analize iz koje bi izvukli najbolje zaključke i rješenja.
-
Odgovori poslanice Branke Bošnjak ispred partije Pokret za promjene:
1. Da li smatrate da zarade ljekara u Crnoj Gori treba povećati? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi u vezi sa zaradama ljekara u prvih godinu dana mandata?
Pokret za Promjene, prije svega, smatra da je status ljekara u Crnoj Gori, zahvaljujući postojećoj vlasti na nedopustivo niskom nivou, a kao posljedica toga i zarade ljekara su nepristojno niske. Svjesni činjenice da medicinu upisuju oni probrani, dakle najbolji srednjoškolci, da studije traju duže nego drugi studijski programi, da je do dobijanja zvanja specijaliste neophodno još mnogo truda, učenja i vremena, a posebno imajući u vidu ogromnu odgovornost koju profesija ljekara nosi, za nas je nesporno da je neophodno da se status ljekara, uključujući i materijalni, značajno poboljša i vrednuje na pravi način.
Lično sam, kao poslanica, više od godinu dana uporno predlagala Skupštini Crne Gore izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, kako bi ovaj zakon prepoznao ljekare i dao im adekvatan društveni status, ali nažalost vladajuća većina nije čak imala sluha ni da to stavi na dnevni red i time je onemogućila javnu raspravu i razmjenu argumenata pred licem javnosti na ovu temu. Kukavički je većina ljekara u vladajućoj većini bila uzdržana po ovom pitanju i time su ti «DPS ljekari» opstruiralli razgovor na ovu temu. Čak ni pandemija Covid 19 koja je široj javnosti dokazala koliki je značaj ljekara za jedno društvo, nije uspjela da dopre do vlastodržaca u Crnoj Gori kako bi se sistemski riješio njihov status. Samo su «šminkanjem» kroz neke jednokratna povećanja zarada pokušali da operu svoju savjest, ako je uopšte imaju.
Iako će prva godina mandata biti vrlo teška, zbog velike ekonomske krize usled pandemije COVID 19 i neminovnog bankrota javnih finansija zbog pogrešnog ekonomskog modela, neznanja i koruptivnih radnji ove Vlade, ipak smo mišljenja da ljekari trebaju da dobiju status koji zaslužuju, a da onda svi zajedno i ljekari i svi oni funkcioneri koji spadaju u A, B i C kategoriju saglasno Zakonu o zaradama u javnom sektoru gdje treba smjestiti i ljekare, da snose teret krize. Dakle početni status ljekara treba značajno podići, a onda ako kriza bude zahtijevala smanjenje zarada, iz tog unaprijeđenog položaja može solidarno da dođe do restrikcija.
2. Do sada se socijalni dijalog u oblasti zdravstva vodio samo između Ministarstva zdravlja i reprezentativnih sindikata? Da li smatrate da strukovna udruženja trebaju biti uključena u socijalni dijalog? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi tim povodom?
Mi smatramo da su reprezentativni sindikati, tačnije vrhuške reprezentativnih sindikata, lica koja više brinu da se ne zamjere vlasti, nego što se bore za unapređenje položaja onih koje reprezentuju. Njihova članstva u raznim komisijama i radnim tijelima Vlade, omogućavaju im razne sinekure, kojih se oni ne odriču tako lako, pa smatramo da su time indirektno korumpirani, i zato ne “talasaju”. To Vlada vrlo vješto i perfidno radi jer time “kupuje” socijalni mir.
Zbog svega ovoga smo mišljenja da treba razmisliti da se drugačije uredi reprezentativnost sindikata. Strukovna udruženja, što se tiče nas, su dobrodošla u svim pregovorima, a posebno kada je u pitanju socijalni dijalog, jer ona mogu svojim učešćem samo da doprinesu iznalaženju što boljeg rješenja.
3. U kojoj mjeri ste zainteresovani da u proces utvrđivanja prioriteta za donošenje akcionih planova i strategija, koje se tiču unaprjeđenja zdravstva, ukljucite zdravstvene radnike i strukovna udruzenja?
Prirodno je da zdravstveni radnici i strukovna udruženja aktivno učestvuju u planiranju prioriteta za donošenje akcionih planova i strategija u oblasti zdravstva.
4. Da li smatrate da ljekari treba da budu prepoznati Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a da se kolektivnim ugovorom regulišu druge specifičnosti koje se odnose na njihov rad?
Mi smatramo da je to prioritetno i zbog toga smo prije više od godinu dana predali u skupštinsku proceduru izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim smo predvidjeli značajno unapređenje statusa ljekara i univerzitetskih profesora, jer su ove dvije profesije potpuno degradirane i marginalizovane iako prosvjeta i zdravstvo u najvećem procentu participiraju u javnom sektoru. Kolektivni ugovor bi trebao da reguliše druge specifičnosti koje se tiču ljekara, ali ne i visinu njihovog koeficijenta za obračun zarada.
5. Da li smatrate da je ograničavanje prava na štrajk suprotno Ustavu Crne Gore?
Da, s tim kada se radi o zdravstvu, zbog specifičnosti ove profesije od koje često zavisi ljudski život, mora se propisati minimum usluga koji mora biti dostupan urgentnim slučajevima i u vrijeme štrajka.
6. Ukoliko osvojite vlast, da li ste spremni da u prvoj godini mandata pokrenete pitanje izmjene zakona koji tretiraju mogucnost organizivanja štrajka i omogućite da i sindikati koji nisu reprezentativni mogu organizovati štrajk?
Svakako, a postoji još i čitav niz drugih pitanja koja treba riješiti kroz izmjene zakona koji tretiraju reprezentativnost sindikata i štrajk.
7. Da li ćete se zalagati za osnivanje fonda za izgradnju stanova za ljekare?
Ja sam takođe prije više od pola godine u skupštinsku procedure predala Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju, koji pored ostalog podrazumijeva osnivanje Fonda za za razvoj Crne Gore koji bi se punio novcem od specijalnog oporezivanja imovine lica koja je u neskladu sa legalnim primanjima i za koju ne postoji dokaz o porijeklu, kao i od obeštećenja koje bi bili u obavezi da plate svi oni koji su dobili stan ili kredit od Vlade ili opštine pod uslovima značajno povoljnijim od tržišnih. Sredstva iz ovog Fonda bi se mogla dijelom preusmjeriti za izgradnju stanova za ljekare, koji bi im bili ponuđeni pod povoljnijim uslovima uz obavezu da najmanje deset godina ostanu da rade u javnom zdravstvu, čime bi se dijelo smanjio odliv ljekara.
8. Da li biste zakonom ograničili dozvoljeni prekovremeni rad u zdravstvenim ustanovama?
Naravno, ja sam već i predlagala izmjene Zakona o radu kojima bi se ograničio dozvoljeni prekovremeni rad ljekara, jer smatram da su oni u ovom smislu diskriminisani u odnosu na druge profesije, a i podcijenjeni što se tiče plaćanja naknade za prekovremeni rad. Često su pojedini ljekari, zbog pogrešne kadrovske politike i deficita pojedinih specijalnosti, na ivici fizičke izdržljivosti zbog nehumanog opterećenja koje im se nameće kroz prekovremeni rad, a to povlači za sobom i moguće greške, a znamo da su greške ljekara najskuplje. Zato ovo pitanje treba hitno regulisati na jedan humaniji i odgovorniji način.
9. Da li ste spremni da, ukoliko osvojite vlast, u prvoj godini mandata, pokrenete izmjene zakona u pogledu ograničavanja partijskog zapošljavanja i protiv partijskog postavljanja direktora?
To je nešto što po nama mora biti prioritet nove vlasti. Pod hitno treba izbaciti politiku iz kadriranja u zdravstvu (i ne samo u zdravstvu), prioritet dati znanju i referentnosti i radikalno promijeniti model izbora direktora zdravstvenih ustanova. Takođe smatramo da se mora pronaći pravno održivo rješenje da se izvrši reizbor svih direktora u skladu sa novim modelom, oslobođenim partijskog uticaja.
10. Ukoliko osvojite vlast, na koji način ćete pristupiti pitanju postavljanja direktora u zdravstvenim ustanovama?
U dogovoru sa sindikatima i strukovnim udruženjima usaglasiti najoptimalniji model. Meni se čini najobjektivniji model po kome bi svi zaposleni ljekari u tim zdravstvenim ustanovama neposredno, tajnim glasanjem, birali direktora između kandidata koji bi se javili na javni oglas i koji bi bili u obavezi da javno predstave svoj program razvoja te ustanove i omoguće punu interakciju sa zposlenima, kako bi zaposleni ljekari prije neposrednog glasanja bili u potpunosti upućeni šta tačno nude kandidati.
11. Ukoliko osvojite vlast, da li ćete planirati gradnju opšte bolnice u PG?
Smatramo da je odavno bilo neophodno da Glavni grad dobije gradsku bolnicu, no nažalost i pored više puta datih obećanja od strane vlasti to nije realizovano.
Treba sa strukom razmotriti i ideju da se izgradi novi, savremeniji Klinički centar, a da postojeći Klinički centar se transformiše u regionalnu bolnicu za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin.
Takođe ideja izgradnje Univerzitetske bolnice je nešto što bi takođe moglo da se razmotri kao opcija.
No svakako, struka bi trebala da iznjedri najbolje rješenje, a ono što je činjenica je da je Glavnom gradu neophodna zdravstvena ustanova sekundarnog nivoa.
-
Dr Adnan Striković, ispred partije “SDP – Jaka Crna Gora”
1. Da li smatrate da zarade ljekara u Crnoj Gori treba povećati? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi u vezi sa zaradama ljekara u prvih godinu dana mandata?
· SDP je u nekoliko navrata u Skupštini CG predlagao zakon o povećanju zarada ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima. Nsžalost za svoj prijedlog, kao što znate, nismo imali podršku ministra zdravlja a ni skupštinske većine. Kada dođemo na vlast, takav zakon će biti predložen u prvih pola godine mandata.
2. Do sada se socijalni dijalog u oblasti zdravstva vodio samo između Ministarstva zdravlja i reprezentativnih sindikata? Da li smatrate da strukovna udruženja trebaju biti uključena u socijalni dijalog? Ukoliko osvojite vlast šta ćete uraditi tim povodom?
· Ne samo kada je u pitanju učešće vašeg strukovnog udruženja, već najširi mogući socijalni dijalog se mora voditi i postići najširi mogući konsenzus oko svih značajnih pitanja u našem društvu. Dakle, kada SDP dođe na vlast bićete učesnici u dijalogu vezanom za svako pitanje statusa ljekara u CG.
3. U kojoj mjeri ste zainteresovani da u proces utvrđivanja prioriteta za donošenje akcionih planova i strategija, koje se tiču unaprjeđenja zdravstva, ukljucite zdravstvene radnike i strukovna udruzenja?
· Odgovor na drugo je ujedno i odgovor na vaše treće pitanje. U SDP ćete imati dobronamjernog partnera kao i do sada.
4. Da li smatrate da ljekari treba da budu prepoznati Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a da se kolektivnim ugovorom regulišu druge specifičnosti koje se odnose na njihov rad?
· Pitanje zarada ljekara je po nama više stvar političke volje nego modela na koji će to pitanje biti riješeno. Svakako da je prepoznavanje ljekara kroz zakon o zaradama u javnom sektoru jedno od mogućih rješenja ali ne i jedino. Stvar je potrebno suštinski riješiti, a o modelu razgovarati.
5. Da li smatrate da je ograničavanje prava na štrajk suprotno Ustavu Crne Gore?
· Štrajk je osnovno i najučinkovitije sredstvo sindikalne borbe. Kao takvo za SDP je neupitno da mora biti omogućeno svima na jednak način, bez obzira na vrstu ili specifičnost posla koji obavljaju.
6. Ukoliko osvojite vlast, da li ste spremni da u prvoj godini mandata pokrenete pitanje izmjene zakona koji tretiraju mogucnost organizivanja štrajka i omogućite da i sindikati koji nisu reprezentativni mogu organizovati štrajk?
· Što se SDP-a tiče to je neupitno. Iako ćemo se truditi da ljekarima nikad ne damo povod ni za nezadovoljstvo, a kamoli štrajk.
7. Da li ćete se zalagati za osnivanje fonda za izgradnju stanova za ljekare?
· Svaki ljekar u CG mora imati riješeno stambeno pitanje i imati društveni položaj kakav zaslužuje. Osnivanje garantnog fonda je jedan od mehanizama da se to obezbijedi. Ali ne i jedini. Mnogo je stanova u CG podijeljeno, onima kojima je trebalo, ali i onima kojima se nije smjelo učiniti tako nešto. Već disad je imalo prostora da mnogo veći broj ljekara riješi stambeno pitanje, ali politika je diktirala drugačije. Promijenićemo tu praksu i ljekari će biti u vrhu prioriteta Vlade po svakom pitanju, pa i stambenom.
8. Da li biste zakonom ograničili dozvoljeni prekovremeni rad u zdravstvenim ustanovama?
· Pitanje prekovremenog rada, njegovog obima mora biti pravno regulisano zbog mnogo aspekata. Ali u situaciji deficita kadra kakav postoji kod nas mišljenja smo da je to trenutno u CG nemoguće sprovesti do kraja. Tako da mislimo da je kompromis da se obim ograniči i da se može produžiti samo uz pisanu saglasnost ljekara.
9. Da li ste spremni da, ukoliko osvojite vlast, u prvoj godini mandata, pokrenete izmjene zakona u pogledu ograničavanja partijskog zapošljavanja i protiv partijskog postavljanja direktora?
· Nismo sigurni da se problem partijskog zapošljavanja može uspješno riješiti nekim zakonskim rješenjem. I važeći zakoni vam ne daju opciju da nekog zaposlite po partijskoj liniji, ali je to nažalost pravilo. U CG je situacija takva da su predsjednici partija ili predsjednici opština bukvalno javno pred kamerama govorili o partijskom zapošljavanju i kadriranju funkcionera kao o apsolutno prihvatljivoj i podrazumijevajućoj aktivnosti. Ako je neko to osjetio na svojoj koži, onda je SDP nakon napuštanja Vlade prije skoro 5 godina. Tada je uslijedila odmazda naših kadrova, a na njihovo mjesto su postavljeni oni koji imaju rezultate kakve imaju, a koji se ogledaju u stagnaciji reformi i napretka države ka EU. Sve to je dokumentovano i u izvještajima relevantnih međunarodnih adresa. Što se tiče izbora direktora opet ne postoji zakonski okvir koji bi spriječio uticaj politike. Ukoliko SDP bude u prilici da ima ministra zdravlja koji po zakonu bira direktore, insistiraćemo na krajnje transparentnom, dugom i pažljivom izboru direktora. To bi u prvom redu značilo razgovor sa kolegama kandidata o njegovim stručnim i ostalim karakteristikama, maksimalno uvažavanje plana i programa razvoja zdravstvene zaštite u toj ustanovi.
10. Ukoliko osvojite vlast, na koji način ćete pristupiti pitanju postavljanja direktora u
zdravstvenim ustanovama?· Mišljenja smo da zakonsko rješenje po kojem jedan čovjek donosi odluku o izboru direktora nije dobro. U ovom mandatu Vlade ekonomista je za direktore postavljao doktore, koje niti je poznavao, niti je bio u mogućnosti da stručno sagleda njihov rad. Naravno da je jedino partijska knjižica bila presudan faktor. To se moglo vidjeti na nekoliko frapantnih primjera, od kojih dominira smjena direktora OB Kotor, koja je uslijedila na opšte nezadovoljstvo građana Boke.
- 11. Ukoliko osvojite vlast, da li ćete planirati gradnju opšte bolnice u PG?
· Iako u centar zdravstvenog sistema želimo da stavimo ljudske resurse i doktore kao nosioce posla, već u prvoj godini mandata se mora započeti izgradnja opšte bolnice u PG. I to nije jedini infrastrukturni projekat koji je neohodan našem zdravstvenom sistemu. Izgradnja klinike za infektivne bolesti, klinike za neurologiju, klinike za dermatovenerologiju, izgradnja još jedne OB na primorju, u Boki, rekonstrukcija i adaptacija OB u Pljevljima i Bijelom Polju su čini nam se prioritetni projekti. Ali to je samo dio ogromnog posla koji je neophodno uraditi u zdravstvenom sistemu koji je na nikad nižim granama.
-
PRIJEDLOG
ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA
O ZARADAMA ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU
Član 1
U Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru („Službeni list CG“, br. 16/16, 83/16, 21/17, 42/17 i 12/18), u članu 22 stav 1 u Grupi poslova B u podgrupi 12 poslije zvanja: “Predsjednik privrednog suda”, dodaje se zvanje: “Ljekar subspecijalista – koeficijent 19.89”.
U Grupi poslova B u podgrupi 19 poslije zvanja: „Predsjednik Disciplinske komisije“, dodaje se zvanje: “Ljekar specijalista – koeficijent 17.29”.
U Grupi poslova C u podgrupi 11 poslije zvanja: “Sudija Suda za prekršaje”, dodaje se zvanje: “Doktor medicine – koeficijent 12.53 “.
Član 2
U članu 17 poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi:
„Radna mjesta, način ostvarivanja prava i iznos dodatka iz stava 1 ovog člana za zaposlene u ustanovi čiji je osnivač država ili lokalna samouprava iz člana 2 stav 1 tač. 4 utvrđuju se kolektivnim ugovorom.“
Član 3
U članu 24 poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:
„Izuzetno od stava 1 ovog člana, koeficijent za zarade zaposlenih iz člana 2 stav 1 tačka 4, 5 i 6 neće se utvrđivati kolektivnim ugovorom za zaposlene čiji su koeficijenti određeni ovim zakonom.“
SINDIKAT DOKTORA MEDICINE CRNE GORE
Milena Popović Samardžić
-
OBRAZLOŽENJE
Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru
Izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru Crne Gore ima za cilj ostvarenje principa odnosa koeficijenta i složenosti poslova u javnom sektoru kao i ujednačenosti zarada u javnom sektoru za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo odnosno podnivo kvalifikacija predviđen članom 5 tačka 1 Zakona. U ovom pravcu ukazuje se Skupštini Crne Gore i Vladi Crne Gore da doktori medicine prolaze kroz najduži proces osnovne i dopunske edukacije, da osnovna edukacija doktora medicine traje 6 godina, specijalističko usavršavanje – 3 do 5 godina, subspecijalističko – dodatne 2 godine. Jasno je da ne postoji profesija za čiju edukaciju je potrebno duže vrijeme i koja je od većeg značaja za javni interes. Takođe, važno je ukazati da Crna Gora trenutno izdvaja značajno niža sredstva za zdravstvu zaštitu svokjih građana (5.1% BDP) u odnosu na ostale države članice i države kandidate za članstvo u Evropske Unije (u prosjeku 8% BDP), što posljedično uzrokuje da zdravstvene potrebe pokriva najmanji broj ljekara po glavi stanovnika (2,8 ljekara na 1.000 stanovnika) sa najnižim specijalitičkim zaradama u odnosu na ekonomski potencijal države (1.45 prosječne zarade u državi).
Zbog svega navedenog, jasno je da je pogrešna alokacija budžetskih sredstava u dužem vremenskom periodu uzrokovala značajan odliv ljekarskog kadra iz Crne Gore ka državama Evropske Unije te da se Skupština Crne Gore i Vlada Crne Gore u budžetskom planiranju moraju rukovoditi sve izvjesnijim povećanjem obima posla u sektoru javnog zdravstva usljed srednjoročnih i dugoročnih posljednica epidemije COVID-19, kao i povećane izvijesnosti budućih epidemija od zaraznih bolesti. Vlada Crne Gore i Skupština Crne Gore, pri odlučivanju takođe trebaju imati u vidu da, za razliku od ostalih zaposlenih u javnom sektoru, ljekare nije moguće školovati u Crnoj Gori, pa bi, pored značajne štete po javni interes in javno zdravlje, pri donošenju odluke trebalo razmotriti i finansijske mjere za motivaciju ljekara za rad u javnom interesu. U ovom pravcu Skupština Crne Gore i Vlada Crne Gore upućuju se na dostupne podatke: Univerziteta Crne Gore, Univerziteta u Beogradu, kao i podatke Fonda za udravstveno osiguarnje Crne Gore, koji upućuju da cijena školovanja doktora medicine u praksi iznosi oko 20.000 eura, specijaliste 60.000 eura i subspecijaliste 100.000 eura.
Sa gore iznijetih razloga, a vodeći se principom složenosti poslova i ujednačenosti zarada u javnom sektoru, predlažemo Vladi Crne Gore i Skupštini Crne Gore da razmotri predloženi model izmjena i
dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sketoru da se zarade ljekara subspecijaliste stave u ravan sa zaradama sudija Apelacionog odnosno Upravnog suda, zarade ljekara specijaliste stave u ravan zarade sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo, zarade doktora medicine u ravan sa zaradama sudija Suda za prekršaje.
Dr Milena Popović Samardžić
Sindikat doktora medicine Crne Gore
-
