Okrugli sto održan u okviru projekta „Razgovori u društvu – socijalni dijalog za bolju budućnost“ koji sprovodi Sindikat doktora medicine Crne Gore u saradnji sa CRNVO i CESI uz finansijsku podršku EU kroz program EDIHR.
Moderator skupa bila je predsjednica Sindikata doktora medicine, Milena Popović Samardžić.
Događaj je otvorila ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović.
Ministarka zdravlja pozdravila je učesnike skupa u toku obilaska opština na jugu Crne Gore gdje radi na unaprjeđenju programa vakcinacije građana protiv COVIDa 19. Kako je i sama istakla „pred nama je izazovan trenutak kome svi lično svjedočimo i u kome trebamo dati svoj maksimum u cilju suzbijanja ove pandemije“. Zahvalila se i evropskim partnerima na visokom stepenu solidarnosti koji su pokazali tokom COVID pandemije u odnosu na Crnu Goru i poručila da su vrata Ministarstva zdravlja otvorena za sve učesnike u socijalnom dijalogu koji podržava.
Direktorica Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović istakla je opterećenje najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori prije i tokom pandemije. Ukazala je na značaj izgradnje novog Urgentnog centra i Klinike za infektivne bolesti, kao i potrebu za jačanjem kadrovske strukture, prije svega specijalističkog i subspecijalističkog kadra kao i stvaranja uslova za njihovo zadržavanje u javnom zdravstvenom sistemu. Poručila je da je fokus rada KCCG na jačanju kapaciteta, obima pruženih usluga, kvalitetnoj edukaciji i unaprjeđenju povjerenja naših građana u rad najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori.
Generalni sekretar CESI, gdin Klaus Heeger ukazao je na zajedničke probleme zdravstvenih sistema kako zemalja EU tako i zemalja zapadnog Balkana a koji se tiču nedovoljnog finansiranja, nedostatka kadra i opreme, sve stariju radnu snagu. Takođe citirao je izvještaj Amnestie International u kome se navodi da uticaj COVIDa je daleko pogoršan politikom štednje u sektoru javnog zdravstva. Zaključio je i da sistemi javnog zdravstva moraju postati prioriteti za EU ali i za susjedne zemlje.
Član Evropskog parlamenta, gdin Lukas Mandel, istakao je da se u prethodnom periodu nije skretalo dovoljno pažnje na oblast zdravlja. Spomenuo je i problem odliva specijalizovanog medicinskog kadra iz Zapadnog Balkana koji ostavlja zdravstvene sisteme ranjivim za izazove sa kojima se trenutno nosimo. Osvrnuo se na ulaganje u zdravstvene sisteme upoređujući izdvajanja u EU i zemljama Zapadnog Balkana u odnosu na BDP. Istako je značaj većeg ulaganja u cilju dostizanja evropskog prosjeka od 7%.
Simona Gualjardo, politička analitičarka u Centru za EU politike –je istakla da novi globalni trendovi prije svega pandemija, predstavljaju izazov za zdravstveni sektor u EU, posebno u domenu ulaganja. Gualjardi je ukazala da se tokom pandemije pokazalo daa, iako je došlo do povećanja broja zdravstevnih radnika u sistemima pojedinih zemalja EU, to nije značajno pomoglo u pandemiji. Istakla je da uprkos velikom procentualnom izdvajanju za zdravstvo u EU, pandemija je otkrila postojanje brojnih slabosti i nepripremljenost za ovu zdravstvenu krizu. Sa učesnicima skupa podijelila je poslednje preporuke koje je pripremila zajedno sa CESI-jem „Efikasan javni sektor za pravedno i održivo društvo“ u kojem je istaknut značaj investiranja u zdravstveni sistem, ulaganja u obrazovanje i zaustavljanje daljeg odliva radne snage.
Predsjednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, dr Rade Panić, izlaganje je započeo rečenicom „Epidemija će ogoliti sve mane zdravstvenog sistema u Srbiji.“ Kako je istakao protokol prijema u bolnicu dugo je bio brzi serološki test, koji je negativan u prvih pet dana kada su pacijenti najinfektivniji, što je doprinelo ulasku virusa u bolnice i velikom broju zaraženih zdravstvenih radnika. Nema zvaničnih podataka o oboljelim i preminulim zdravstvenim radnicima pored svih insistiranja da ti podaci budu dostupni javnosti.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore, prof. Branka Bošnjak, istakla je svoje dugogodišnje zalaganje za unaprjeđenje društvenog statusa ljekara u Crnoj Gori. Zaključila je da je pandemija u prvi plan dodatno istakla značaj ljekarske profesije. Takođe se osvrnula i na činjenicu da je glas Sindikata doktora medicine jasan i stalno prisutan u javnosti, ali da su nažalost, zakazali donosioci odluka, koji uprkos svemu ovome i dalje samo deklarativno pokazuju spremnost da se unaprijedi status ljekarske profesije kroz povećanje zarada, a kada to treba sprovesti u djelo onda počinju prolongiranja i nikad zapravo dođe pravi trenutak za to.
O austrijskom iskustvu govorio je Andreas Gjecaj, generalni sekretar hrišćanske frakcije u Konfederaciji sindikata Austrije (OGB) gdje je na snazi trenutno lockdown. Austrija ima preko 9.000 žrtava od COVIDa 19, ali je isto tako milion stanovnika primilo vakcinu. OGB je snažan sindikat koji je vrlo uspješan u socijalnom dijalogu sa Vladom Austrije sa kojom njeguje više partnerski odnos a ne samo dijalog. Kako je naveo vrlo su zainteresovani za situaciju na Balkanu i poslao poruke solidarnosti sindikatima Zapadnog Balkana. Takođe je poručio da Evropska unija nije kompletirana bez zemalja zapadnog Balkana u njoj i izrazio očekivanje da će se to uskoro promijeniti.
Ispred Sindikata doktora medicine Crne Gore govorila je dr Milena Petrović, na temu stečenih iskustava i naučenih lekcija u toku pandemije u Crnoj Gori. Ukazala je da je u prvom planu pandemija istakla značaj doktora medicine kao nosilaca posla u zdravstvenom sistemu i na potrebu za izradom ozbiljne strategije za dalje sprječavanje odliva ljekara iz javnog zdravstvenog sistema. Kazala je da je pandemija potvrdila značaj povezanosti institucija Vlade, zdravstvenih institucija i zdravstvenih radnika, pri čemu je važno da institucije djeluju u skladu sa glasom struke. Na kraju je istakla značaj postojanja strategija za brzo i adekvatno djelovanje u vanrednim situacijama, uzevši u obzir da su se zemlje koje su imale strategiju bolje nosile sa izazovima pandemije.
Primarijus dr Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, govorio je na temu boljeg pozicioniranja sindikata i njihove efektivnije uloge u socijalnom dijalogu na nacionalnom nivou. Kazao je da je COVID-19 kriza je pokazala da sindikati predstavljaju “sigurnu kuću” za svoje članove, jer su samo sindikati bili spremni da odgovore na sve izazove u ovoj situaciji. Ukazao je da bez adekvatnih informacija, nema ni adekvatnog odgovora, a bez jakog sindikalnog obrazovanja, nema jakog sindikata. Istakao je da bi zdravstveni sistem značajno efikasnije odgovorio na brojne izazive koje je pandemija nosi, da su donosioci odluka uvažavali rješenja struke koje su predlagali kroz sindikat, te da bi ta rješenja bila sistemska i zasnovana na temeljnoj analizi i iskustvu.
Ispred Sindikata zdravstvenih radnika Italije govorio je Đovani Rekia o najboljim primjerima socijalnog dijaloga u Italiji. Naveo je da je njihov sindikat potpisao veći broj sporazuma sa Vladom Italije, koji važe na nacionalnom nivou. Ciljevi sporazuma se odnose na zaštitu zdravstvenih radnika od COVID-a, za najosjetljivije zaposlene u zdravstvu obezbijedili su rad na daljinu (smart working, telemedicina), produženje ugovora svim zaposlenima na određeno za 36 mjeseci, zatim da oboljenja koja proisteknu nakon covid-a mogu biti priznata kao profesionalna oboljenja. Za zaposlene koji su radili u covid zoni obezbjeđena je jednokratna pomoć u iznosu od 5000e. U toku su pregovori sa Vladom o donošenju uredbe o obaveznoj vakcinaciji zdravstvenih radnika.
Doc. doktor Jovan Kojičić sa Fakulteta za državne i evropske studije u Podgorici, govorio je o pisanju strateških dokumenata sa ciljem unapređenja zdravstvenog sistema. Ukazao je da ne postoji usklađenost postojećih strateških dokumenata i Master plana sa stvarnim crnogorskim prilikama. Prema međunarodnom pravu, tri su ključne komponente koje obavezuju države u vezi sa pravom na zdravlje u ispunjavanju preuzetih obaveza: da poštuju i uzdržavaju se od direktnog kršenja prava; da zaštite pravo od miješanja trećih lica; i da ispune pravo, usvajanjem promišljenih mjera i strateških pravaca u cilju postizanja univerzalnog pristupa zdravstvenoj njezi. Ukazao da je Svjetska zdravstvena organizacija u izvještaju za Crnu Goru iz 2017 godine u ključnim preporukama istakla: „Rastuće razlike u zdravstvu vode do različitih grupa stanovništva koje se suočavaju sa povećanim izazovima i preprekama u pristupu zdravstvenim uslugama i ljekovima, uključujući siromašne ljude, lica s invaliditetom, stariju populaciju i one koji žive u udaljenim oblastima. Uzroci mnogih zdravstvenih prepreka leže izvan zdravstvenog sektora, naglašavajući potrebu međusektorskog djelovanja da bi se zdravlje postavilo u središte razvojne agende.“
